Aktuelno    Sednica Radne grupe NKEU za Poglavlje 27

Sednica Radne grupe NKEU za Poglavlje 27

BEOGRAD – u ponedeljak održana je sednica Radne grupe Nacionalnog konventa o EU za Poglavlje 27 (Životna sredina) pod nazivom “Upravljanje rizikom poplava i suša u Srbiji”. 

Uvodne reči pružili su Bojana Selaković, koordinatorka NKEU, Nataša Đereg, koordinatorka Radne grupe NKEU za Poglavlje 27, Dario di Benedeto, projektni menadžer Delegacije EU u Srbiji i Žarko Petrović, tim lider za vitalni razvoj Progarma UN za razvoj (UNDP).

“Kontekst pregovaračkog poglavlja 27 specifičan je i važan za Srbiju”, rekla je Selaković i objasnila da se razgovori o katastrofama odnose na različite segmente koji se najdirektnije tiču života građana. 

Selaković je podsetila na važnost institucionalnog dijaloga sa civilnim društvom.

“Ova vrsta platforme je nešto što je, prema do sad pokazanim rezultatima, jedini način kroz koji možemo da obezbedimo konstruktivnu debatu, da čujemo šta ima da kaže civilno drutvo, a da to ne bude shvaćeno kao kritika samo po sebi, već kao dobra namera imajući u vidu informacije koje organizacije civilnog društva imaju pred sobom”, objasnila je Selaković i dodala da će kapaciteti NKEU biti na raspolaganju svim akterima koji imaju učešće i implementiraju stvari u ovoj oblasti. 

Nataša Đereg, složila se sa Selaković i dodala da je ova sednica dokaz da postoji interes kada je u pitanju saradnja civilnog sektora i ostalih aktera vlasti na ovu temu. 

“Katastrofe ne poznaju nikakve granice i zato je važno da se uspostavi saradnja na lokalnom, regionalnom i međunarodnom nivou kako bi se reagovalo i pojačali kapaciteti protiv ovakvih događaja”, rekao je Dario de Benedeto i objasnio da je od velike važnosti pojačati kapacitete pri prevenciji katastrofa u Srbiji, posebno na lokalnom nivou što se postiže kroz značajnu saradnju sa civilnim sektorom. 

“O temi katastrofa se priča više nego ranije ali će se u sledećim godinama i decenijama pričati o tome još više”, rekao je Petrović i objasnio da naša nespremnost i nepripremljenost čini razliku u šteti i gubicima pri prirodnim katastrofama. 

“Najskuplje je ulaganje u obnovu a najjeftinije je ulaganje u prevenciju”, rekao je Petrović. Dodao je da donosioci odluka moraju biti svesni koje koristi ulaganje u prevenciju donosi i da je strateški pristup ovoj temi od izuzetnog značaja. 

“Svi smo svedoci da oblast smanjenja rizika postaje jedna od onih kojima se pridaje najveći značaj u celoj Evropi”, rekao je Bojan Tomić, pomoćnik načelnika sektora za vanredne situacije u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Objasnio je i da “sve veći broj opasnosti narušavaju otpornost društva i zajednice i ometaju napore da se postavi održivi razvoj kao osnova funkcionisanja savremenog društva”.

Tomić je podsetio da su katastrofalne poplave 2014. godine najteži događaj ovog tipa koji je zadesio Republiku Srbiju, ali da je zbog toga predstavljao prelomni trenutak odnosa prema ovoj problematici. 

“Država ima primarnu ulogu u smanjenju rizika od katastrofa. Ta odgovornost se deli sa ostalim zainteresovanim stranama, možemo reći da je to jedan sveobuhvatni proces koji treba da stvori sinergiju između politika, strategije i akcije”, rekao je Tomić. 

“Probudile su nas te poplave 2014. i to je zapravo jedan od rizika i problema koji nastaju zbog globalnog zagrevanja. Svet se zagreva, postoje određne ambicije da se to zagrevanje limitira na 1.5 stepeni a problem Srbije što se mi zaista mnogo brže zagrevamo od svih ostalih” rekla je Sandra Dokić državna sekretarka u Ministarstvu zaštite životne sredine.

Dokić je objasnila da su problemi suša i poplava sve učestaliji. 

“Imali smo situaciju pre da se suše dešavaju jednom u 10 godina. Sad svake druge godine imamo situaciju da se suočavamo sa sušama. Svake godine oborimo po neki rekord. Prošla godina je oborila rekorde – u oktobru su se dešavale visoke temperature preko 20 stepeni, razne poplave, u 82 opštine i u 56 jedinica lokalne samouprave je bila proglašena elementarna nepogoda. Imali smo i superćelijsku oluju”, rekla je Dokić i dodala da je šteta superćelijske oluje milion evra za sat vremena. 

Dokić je predstavila dva glavna fokusa – smanjiti emisije i prilagoditi se već postojećim i nastalim klimatskim promenama. 

“Vrlo insistiramo da u javnoj raspravi uvek bude neko iz civilnog društva prisutan”, zaključila je Dokić i istakla važnost saradnje sa civilnim društvom, ali i međusobne saradnje različitih ministarstava.