Uncategorized @sr    Peta sednica Radne grupe Poljoprivreda, Arilje

Peta sednica Radne grupe Poljoprivreda, Arilje

10. jun 2015. godine

Peta sednica radne grupe koja se bavi poglavljima 11, 12 i 13 održana je u Arilju, u sredu, 10. juna 2015. godine u saradnji sa Nacionalnim društvom za voćarsku proizvodnju „Naše voće Srbija“. Sednica je bila posvećena korišćenju procesa pregovora sa Evropskom unijom kao mehanizma za podsticanje udruživanja u poljoprivredi.

Sastanak RG NKEU za poglavlja 11, 12 i 13 (10. jun 2015. godine - Arilje)

Sastanak RG NKEU za poglavlja 11, 12 i 13 (10. jun 2015. godine – Arilje)

Sednicu je otvorio Božo Joković, direktor zadruge Agro voće iz Arilja i jedan od osnivača Nacionalnog društva Naše Voće Srbija. On je rekao da je do sada u društvo uključeno 11 regija iz centralne i istočne Srbije. Osnivači društva smatraju da jedino udruživanjem mogu da dodatno podstaknu povoljniji plasman svojih proizvoda i podignu svoj nivo proizvodnje. „Mi smo shvatili značaj udruživanja, a od države očekujemo obezbeđivanje prerađivačkih i skladišnih kapaciteta kako bi proizvođači bili vlasnici svog proizvoda do krajnjeg momenta prodaje za šta su nam potrebne zadruge i udruženja“.

Ivan Knežević, koordinator radne grupe ispred Evropskog pokreta u Srbiji rekao je kako su pregovori o pristupanju EU u poglavljima 11, 12 i 13 veoma zahtevni i da proces pristupanja Srbije EU ima efekta i na rastući konkurentski pritisak EU na male poljoprivredne proizvođače. Zato je važno da se proizvođači na vreme orijentišu ka udruživanju i iskoriste mogućnosti koje imaju kako bi unapredili svoju proizvodnju.

Dragan Roganović, koordinator radne grupe ispred Mreže za ruralni razvoj Srbije, govorio je o važnosti postojanja različitih mreža kao i postojećim modelima za komunikaciju između poljoprivrednih proizvođača i Evropske komisije. On je takođe predstavio rad Mreže za ruralni razvoj koja okuplja 16 organizacija širom Srbije i koja je i sama članica nekoliko evropskih mreža. Roganović je istakao kako proces evropskih integracija zahteva kvalitetne kapacitete do kojih se može lakše doći u mrežama nego u pojedinačnim organizacijama. Rečeno je da je neophodna jasna, unapred dogovorena i dugoročna podrška ministarstava umrežavanju. Takođe neophodno je i da mreže „izađu iz poljoprivrede“ i ostvare paralelno kvalitetnu saradnju i sa drugim ministarstvima.

Miljan Macanović, autor studije „Perspektive udruživanja poljoprivrednika u Srbiji“, govorio je o tome kako je udruživanje jedan od načina da se prevaziđu izazovi u poljoprivredi izazvani usitnjenošću poseda. Iako Srbija ima dugu tradiciju udruživanja to ne znači da je situacija u udruživanju dobra. Prisutna je nezainteresovanost države da se ozbiljno bavi ovom oblašću koja ide do toga da ne postoje ni precizni statistički podaci o udelu zadruga u pojedinim oblastima poljoprivredne proizvodnje. Zakonodavni okvir je takođe neadekvatan budući da još uvek nije usvojen Zakon o zadrugama iako je od 2003. godine bilo 6 nacrta zakona. Pored toga, potrebno je da i država podrži poljoprivrednike da se udružuju bilo putem subvencija ili podsticajne poreske politike.

Dragan Mirković, pomoćnik ministra poljoprivrede, rekao je kako je udruživanje među poljoprivrednicima u Srbiji mahom kratkoročnog karaktera dok se malo njih udružuje sa idejom ostvarivanja dugoročne saradnje. Dugoročna saradnja je naročito bitna u kontekstu evropskih integracija budući da se na taj način može uticati na kreiranje poljoprivredne politike na evropskom nivou. Mirković je dodao da je neophodno da poljoprivrednici budu informisani o tome koje promene donosi pristupanje Evropskoj uniji kao i koja će pravila tada važiti. On je rekao kako će se u proces pregovora ući ambiciozno kako bi bilo moguće povući što veći iznos sredstava za poljoprivredu, što će zahtevati da se ozbiljno podignu kapaciteti poljoprivrednika i poljoprivrednih udruženja. Ministarstvo će, po njegovim rečima, u narednom periodu pružiti značajniju pažnju udruživanju poljoprivrednika. On je rekao da je važno podići prinose udruživanjem malih poljoprivrednika, ojačavanje lokalnih i regionalnih prerađivačkih pogona kako bi se širi asortiman proizvoda mogao plasirati na lokalna i međunarodna tržišta.

Ninoslav Kekić, iz Sekretarijata za javne politike, rekao je kako komunikacija udruženja iz Srbije sa onima iz EU može da utiče na dobijanje povoljnijih prelaznih perioda koji će biti neminovni u poglavljima 11, 12 i 13. Važno je da proizvođači sami prepoznaju svoj interes za udruživanje i sa ciljem podizanja konkurentnosti dok država mora dodatno da objasni zašto je konkurentnost bitna naročito po ulasku u EU. On je izneo podatak da je samo u proteklih 2 godine bilo osnovano više od 100 zadruga čak i u odsustvu postojanja zakona o zadrugama. Što se izvora finansiranja tiče, on je podsetio da je problematično to što su sredstva Fonda za razvoj još uvek nedostupna proizvođačima.

Dražen Deranja, predsednik skupštine organizacije Bio Alpe Adria Pannonia, predstavio je iskustva Hrvatske u oblasti udruživanja. On je rekao kako je na nivou EU svaki peti građanin član zadruge. Pokazalo se i na primeru Hrvatske da aktivne zadruge mogu biti snažne organizacije, budući da se, između ostalih, i njihovim zalaganjem osiguralo 1 milijarda evra podsticijanih sredstava za poljoprivredu u Hrvatskoj tokom procesa pregovora. Mali proizvođači u Hrvatskoj mogu da se bave i porodičnim zadrugarstvom, pri čemu je dovoljno da se samo 3 članova jedne porodice udruži kako bi se mogli registrovati kao zadruga. Nakon što se u osnuje zadruga, ista je u obavezi da postane deo Zadružnog saveza što nije slučaja u Srbiji.

Add Comment