Uncategorized @sr    TRI GODINE RADA NACIONALNOG KONVENTA OBELEŽILA DOBRA SARADNJA SA VLADINOM PREGOVARAČKOM STRUKTUROM I SASTANCI SA PREDSTAVNICIMA EU

TRI GODINE RADA NACIONALNOG KONVENTA OBELEŽILA DOBRA SARADNJA SA VLADINOM PREGOVARAČKOM STRUKTUROM I SASTANCI SA PREDSTAVNICIMA EU

25. april 2017. godine

Povodom navršene tri godine funkcionisanja Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji, danas je u Narodnoj skupštini Republike Srbije održano je četvrto godišnje plenarno zasedanje ove platforme za učešće civilnog društva Srbije u pregovorima o pristupanju EU.

Članice Konventa i druge organizacije civilnog društva, okupile su se da u prisustvu predstavnika Vlade Republike Srbije, Pregovaračkog tima i Narodne skupštine, razmotre dosadašnje rezultate rada Konventa i razgoaraju o ključnim aspektima dalje integracije Srbije u Evropsku uniju.

„Nacionalni konvent o Evropskoj uniji sa preko 700 članica predstavlja danas najvećeg organizovanog podržavaoca integracije Srbije u Evropsku uniju. Tri godine uspešno omogućavamo dijalog predstavnika Vlade, Pregovaračkog tima i Narodne skupštine, sa jedne, i organizacija civilnog društva, sa druge strane. Nakon više od 120 održanih sednica naših Radnih grupa u proteklih godinu dana i kontinuiranog rada na unapređenju Pregovaračkih pozicija, strategija i Akcionih planova, lobiranja i zalaganja da se proces pregovora Srbije i Evropske unije vodi na javan, otvoren način i tako da bude na korist Srbiji i njenim građanima, možemo reći da smo postali relevantan sagovornik i kredibilan akter u ovom procesu“, rekla je Nataša Dragojlović, koordinatorka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji.

Zamenik predsednika Narodne skupštine, Vladimir Marinković, dodao je da je Konvent do sada učestvovao u razmatranju predloga 7 pregovaračkih pozicija u Skupštini, i da su u tom procesu uočeni i nedostaci čije će skoro otklanjanje omogućiti još efikasnije učešće Konventa.

Članice Nacionalnog konventa dale su ozbiljan analitički i kritički doprinos sadržaju dokumenata na bazi kojih se vode pregovori sa EU. Razgovarano je sa brojnim evopskim zvaničnicima, uključujući i visoku predstavnicu EU za spoljnu i bezbednosnu politiku, Federiku Mogerini, i nastavljeno je zalaganje za ubrzanje i intenziviranje pregovora sa Srbijom.

„U Briselu smo aktivno lobirali za otvaranje poglavlja, u Srbiji za što revnosnije ispunjavanje obaveza. Konstruktivnim pristupom u dijalogu sa Vladom obezbedili smo da se naše preporuke pažljivo razmatraju, prihvataju i obrazlaže njihovo eventualno odbijanje. To pre nastanka Nacionalnog konventa o EU nije bio slučaj. Sa Odborom za evropske integracije Narodne skupštine ostvarili smo izuzetnu saradnju tokom razmatranja predloga pregovaračkih pozicija. Nastavljamo da informišemo javnost o sadržaju i posledicama preuzetih obaveza, dobitima od reformi koje se sprovode tokom procesa pristupanja Evropskoj uniji,“ objasnila je Dragojlović.

„Kao predstavnici civilnog društva trebalo bi da razbijate percepciju da nas neko na nešto tera“, poručila je Jadranka Joksimović, ministarka bez portfelja zadužena za evropske integracije. On je navela je da tu „površnu i netačnu percepciju da nešto moramo“ na demagoški način podržavaju ne samo neke političke partije, nego i interesne grupe, šireći tako predstavu „da smo ucenjeni“. Joksimović je rekla da je put ka EU i unutrašnjepolitička i spoljnopolitička odluka koja je doneta pre više od decenije i utemeljena je i formalnim međunarodnim ugovorima.

Joksimović je istakla da su i uprkos verovatnoj transformaciji Unije usled brojnh izazova, dobiti od ulaska u EU za Srbiju veći nego troškovi, kako materijalni, tako i svi ostali. Prema njenim rečima Evropske integracije su mehanizam unutrašnjeg razvoja, a ne samo spoljnopolitička odluka, a čak i samo usvajanje evropskih standarda od velike koristi za razvoj Srbije. Zbog toga je za celokupan proces od izuzetne važnosti podrška nevladinih organizacija i razumevanje građana.

Mnogo pažnje Nacionalni konvent je posvetio izgradnji kapaciteta organizacija civilnog društva, kako bi mogle da prate i razumeju proces pregovora i ključne reformske procese i da ostvaruju svoj uticaj. Nivo znanja i kapaciteta za učešće u ovom procesu je povećan, entuzijazam naših članica je nesmanjen. Kroz aktivnosti u okviru Nacionalnog konventa menjale su se i same organizacije civilnog društva, u otvorenom i konstruktivnom dijalogu usaglašavale često oprečne stavove, na bazi ozbiljnih analiza artikulisale svoje preporuke ka Vladi i zajedničkim snagama se zalagale za njihovo usvajanje. Svi učesnici ovako struktuiranog dijaloga su na dobitku – i vladini i nevladini akteri. „Opravdano se nadamo da će, upravo zbog toga, biti spremnosti da se dijalog održi, a Nacionalni konvent opstane, ostane otvoren za nove članice i ideje, spreman za narednu fazu pristupanja u kojoj će dati aktivan doprinos u oceni primene svih obaveza koje iz procesa pristupanja proizilaze,“ ocenila je Nataša Dragojlović.

Šefica Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji, Tanja Miščević, je istakla da je Nacionalni konvent vrlo važan segment kontrolnog mehanizma čitavog pregovaračkog procesa i navela da se u ovom momentu radi na svim poglavljima. Ona je najavila će u maju biti predstavljeni prvi izveštaji o sprovođenju akcionih planova u oblasti vladavine prava, pravosuđa, pravde, slobode i bezbednosti, odnosno o poglavljima 23 i 24 u pregovorima sa EU.

Nacionalni konvent o EU je pripremio treću Knjiga preporuka za 2016/2017. Treći set preporuka Radnih grupa Nacionalnog konventa različito je struktuiran u zavisnosti od statusa u kome se pojedina poglavlja nalaze. Postoji niz otvorenih poglavlja, za neka pripremljene pregovaračke pozicije, neka od tih poglavlja imaju merila i Akcione planove, neka ne. Ima poglavlja za koja još nisu stigli izveštaji sa skrininga, što to otežava rad Radnih grupa. Ipak, nakon tri godine moguće je izmeriti realan uticaj preporuka, jer je po prvi put poznato šta je usvojeno, a šta nije i zašto.

„Nadamo se da će naše preporuke biti pažljivo čitane i u Beogradu i u Briselu. One predstavljaju autentične stavove civilnog društva, nastale su na bazi ozbiljnih analiza, istraživanja i uporedne prakse,“ zaključila je Dragojlović.

U drugom delu sednice, Šefica pregovaračkog tima, članovi Pregovaračkog tima i i odgovarali na pitanja o procesu pregovora sa EU koordinatora Nacionalnog konventa o EU i drugih učesnika.

Add Comment