Uncategorized @sr    Održana druga sednica Radne grupe za poglavlje 22

Održana druga sednica Radne grupe za poglavlje 22

26. decembar 2014. godine

U petak 26. decembra 2014. godine u Zelenom salonu Narodne skupštine Republike Srbije, održan je sastanak radne grupe za poglavlje 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata koji je imao za cilj informisanje članova radne grupe o tekućim pripremama za bilateralni skrining za ovo poglavlje, koji je zakazan za 28. i 29. januar 2015. godine. O toku priprema, prisutne je informisao Branko Budimir pomoćnik direktora Kancelarije za evropske integracije.

Nakon eksplanatornog skrininga održanog 1. i 2. oktobra 2014. godine, Srbija je dobila upitnik od strane Evropske komisije. Pitanja koja su dobijena u upitniku su grupisana isto kao u Izveštaju o napretku Evropske komisije za Srbiju za 2014. godinu. Ovakva okolnost nije iznenađujuća budući da EU želi da stekne uvid o napretku. Izrada odgovora je u toku. Upitnik nije trenutno javno dostupan ali je u skoro pa identičan crnogorskom upitniku iz 2009. godine. Rok za dostavljanje odgovora na data pitanja je 5. januar 2015. godine, dok je do 23. januara, srpska strana obavezna da pripremi prezentacije za bilateralni skrining koji će biti održan 28. i 29. januara 2015. godine.

Branko Budimir je podsetio da Srbija, prema preporuci Evropske komisije i Evropskog saveta koristi sredstava iz IPA fondova između ostalog i za izgradnju struktura kako bismo kasnije bili spremniji za upravljanje i korišćenje znatno većeg iznosa EU fondova. On je napomenuo kako se u okviru poglavlja 22 ne pregovara o iznosu novca koji će biti na raspolaganju Srbiji nego o načinu uspostavljanja sistema koji bi omogućio efikasnu apsorpciju tih sredstava.

Srbija se priprema u skladu sa zakonodavnim okvirom za period 2014-2020. godine, a postoji mogućnost da već 2017. godine EK izađe sa novim okvirom. Nakon bilateralnog skrininga, u saradnji sa Kancelarijom za saradnju sa civilnim društvom biće održan debrifing sa organizacijama civilnog društva. Skrining izveštaj Evropske komisije koji će biti dostavljen o ovom poglavlju, sadržaće sigurno sledeća dva dela:

  1. pregled onoga što je predstavila RS
  2. predlozi i preporuke EU

Budimir očekuje da će Srbija imati isto merilo za otvaranje ovog poglavlja kao Crna Gora, Hrvatska i Turska.

Na pitanje o mogućnosti da iz IPA fondova budu finansirana preduzeća u restrukturiranju, Budimir je rekao kako postoji mogućnost za to.

On je rekao da smo sada u procesu izrade sektorskih planskih dokumenata. Srbija još uvek nije ušla u proces programiranja za 2015. godinu, očekuje se da u 2015. godini taj proces otpočne. Takođe se očekuje da potrebni kapaciteti budu izgrađeni do tada, što će tražiti dobru koordinaciju (KEI, Ministar bez portfelja zadužen za evropske integracije, resorna ministarstva).

Na pitanje o tome gde se očekuje najviše izazova, Budimir je rekao kako postoji potreba za unapređenjem kapaciteta da bi se sredstva iskoristila efikasno. Problemi postoje i sa implementacijom naročito u slučaju infrastrukturnih projekata. On je naglasio da su bar dva ograničenja sa kojima se suočavamo: ograničenje u vidu postojanja politike zabrane zapošljavanja kao i činjenica da je za ovakve poslove neophodno specijalizovano znanje, uz to uvođenje nove osobe u proces i njeno osposobljavanje traje dugo.

Poseban izazov predstavlja složen strateški okvir. Imamo više od 874 strategije na lokalnom nivou i više od 100 strategija na nacionalnom nivou koje nisu u potpunosti međusobno usklađene. Ovakvo stanje značajno otežava prioritizaciju. EU će insistirati na tome da se optimalno koriste sredstva baš u svrhu bavljenja jasnim investicionim prioritetima i ciljevima. Ostaje pitanje kako će izgledati naš srednjeročni okvir.

Sufinansiranje projekta na nivou lokalne samouprave je problem jer ili nema dovoljno novca ili postoji problem zaduživanja lokalne samouprave. Upravo je to jedno od pitanja koje je bilo postavljeno još u upitniku iz 2010. godine a koje se tiče kapaciteta za sufinansiranje kojim lokalne samouprave raspolažu. On je napomenuo kako je Hrvatska svojevremeno podigla veliki kredit u ove svrhe, ali se Srbija nalazi u procesu fiskalne konsolidacije i svako dodatno zaduživanje je pod znakom pitanja. Iskustva zemalja koje su pristupile EU u poslednjim talasima jesu da se kvalitet apsorpcije fondova povećao u poslednjim godinama pred samo pristupanje.

Što se metodologije za selekciju i prioritizaciju infrastrukturnih projekata tiče, ona je razvijena i predstavlja aneks dokumenta pod nazivom ’’ Nacionalni prioriteti za međunarodnu pomoć za period 2014-2017. sa projekcijama do 2020. godine’’.

Ta metodologija identifikuje infrastrukturne projekte koji su strateški relevantni i koji su spremni za implementaciju. Nacionalni odbor za investicije je uspostavljen na inicijativu Evropske komisije, kao forum na najvišem nivou za podršku metodološkog procesa i sprovođenje jedinstvene liste infrastrukturnih projekata. Nacionalni odbor za investicije je platforma preko koje se razmatraju kritična pitanja i koraci koji se odnose na konkretne projekte sa jedinstvene liste infrastrukturnih projekata. Ovim se obezbeđuje sinergija između različitih izvora finansiranja (budžet, krediti, i bespovratna sredstava EU i drugih bilateralnih donatora). .

Evropska komisija je na eksplanatornom skriningu napomenula da želi da vidi jasne projekte zajedno sa implementacijom. Proces evropskih integracija mora da ima strateške prioritete jer će jedino tako moći da se prati ostvareni uticaj.

Što se kapaciteta na lokalu tiče iskustva su različita. Neke lokalne samouprave imaju kancelarije za lokalni ekonomski razvoj, a neke imaju i kancelarije i regionalnu razvojnu agenciju i razvojnu agenciju. Potrebno je institucionalno ih urediti i jasno definisati opis poslova.

Bojan Bošković, direktor Agencije za regionalni razvoj opština Kolubarskog okruga, izrazio je zabrinutost činjenicom da razvojne agencije nikada nisu dobile odgovarajuće nadležnosti i značaj regionalnih agencija se ne vidi dovoljno na lokalu jer ga centralni nivo ne prepoznaje u dovoljnoj meri. Takođe neophodno je da svi zainteresovani akteri pravovremeno dobiju informaciju o tome kakva je uloga svih relevantnih aktera u budućem sistemu za implementaciju kohezione politike u Srbiji kada bude postala članica EU kako bi se svi zainteresovani akteri na adekvatan način pripremili i prilagodili.

Add Comment