Istraživanje javnog mnenja o stavovima građana o procesu evropske integracije Srbije
5. avgust 2014. godine
Ukoliko bi sutra bio održan referendum sa pitanjem “Da li podržavate učlanjenje Srbije u EU?”, 46 odsto građana Srbije glasalo bi za, 19 odsto bi glasalo protiv, 20 odsto ne bi glasalo, dok 15 odsto ne zna šta bi odgovorilo, rezultat je poslednjeg istraživanja javnog mnenja “Evropska orijentacija građana Srbije – trendovi”, koje je Kancelarija za evropske integracije Vlade Srbije sprovela krajem juna 2014. Anketa je rađena prema standardu Evrobarometra, u kojoj je učestvovalo 1.015 ispitanika starijih od 18 godina.
U odnosu na istraživanje sprovedeno u decembru 2013. godine podrška ali i procenat onih koji se protive članstvu beleže pad. Nivo pada podrške od 5 odsto, spada u redovne oscilacije koje se javljaju od početka sprovođenja istraživanja, odnosno od 2002. godine. Rezultat su okolnosti i događaja pre svega na međunarodnoj političkoj sceni u trenutku istraživanja. Istovremeno, procenat onih koji se protive učlanjenju Srbije u EU bitno je niži u onosu na prethodne godine.
I dalje veliki broj građana, 67 odsto, smatra da bi reforme neophodne za ulazak naše zemlje u EU trebalo sprovoditi i da ne predstavljaju uslov za članstvo, već zbog dobrobiti samih građana, odnosno radi stvaranja bolje uređene Srbije.Najviše građana, čak 58 odsto, borbu protiv korupcije, koja najviše utiče na njihov svakodnevni život, svrstava među najznačajnije reforme, dok su na drugom i na trećem mestu po važnosti – reforma zdravstvenog sistema za 41 odsto ispitanika i bolja zaštita ljudskih prava za njih 37 procenata. Slede reforma pravosuđa sa 29 odsto, zatim unapređenje obrazovnog sistema sa 29, poboljšanje poljpoprivredne proizvodnje sa 25, zaštita potrošača sa 16 i zaštita životne sredine sa 15 procenata.Najveći broj građana, njih 61 odsto, smatra da bi probleme Beograda i Prištine trebalo rešavati, nezavisno od toga da li to traži EU. Dve trećine ispitanika podržava opredeljenost Vlade Republike Srbije za nastavak dijaloga o normalizaciji odnosa i spremnosti da se saradnjom i dijalogom dođe do održivih rešenja.Ispitanici kažu da bi članstvo u EU za 35 odsto njih bila dobra stvar, 22 odsto građana smatra da je to loše, a 43 odsto misli da to nije ni dobra ni loša stvar. Ipak, za najveći broj građana, njih 47 odsto, članstvo u EU i dalje predstavlja put ka boljoj budućnosti mladih ljudi, više mogućnosti za zapošljavanje (36 odsto), kao i mogućnost za slobodnije kretanje unutar granica EU (36 odsto). Takođe, ovog puta je zabeležen manji procenat onih koji strahuju od gubitka nacionalnog identiteta i kulture i sve manje upotrebe srpskog jezika.Kad govorimo o bespovratnoj razvojnoj pomoći Srbiji, građani nemaju jasnu sliku o tome ko su najveći donatori Srbije u poslednjih 13 godina. Zvanični podaci govore da, u periodu od 2000. do 2013. godine, Evropska unija i njene države članice, sa više od 3,5 milijarde evra doniranih sredstava, predstavljaju najveće donatore, čime su značajno doprineli razvoju Srbije.Kancelarija za evropske integracije od 2002. godine redovno sprovodi istraživanje javnog mnjenja kako bi se sagledala procena građana koji su njihovi interesi i kako vide budućnost koju očekuju za sebe i svoju porodicu.
Rezultate istraživanja javnog mnenja iz juna 2014. godine možete da preuzmete оvde.
Izvor: Kancelarija za evropske integracije Vlade Republike Srbije