Konferencija „Uloga Evropske unije u međunarodnim odnosima i na Zapadnom Balkanu“
Centar za međunarodne i bezbednosne poslove (ISAC fond) je, uz podršku Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji, organizovao devetu godišnju konferenciju posvećenu analizi zajedničke spoljne i bezbednosne politike Evropske unije. Konferencija je održana u Evropskoj kući u Beogradu, a okupila je stručnjake, zvaničnike i analitičare. Tema ovogodišnjeg skupa bila je uloga EU u međunarodnim odnosima i na Zapadnom Balkanu.
Panel 1: „Uloga EU u međunarodnim odnosima“
Učesnici prvog panela diskutovali su o dinamici procesa proširenja Evropske unije i njegovom prilagođavanju savremenim bezbednosnim izazovima. Predstavnica Delegacije EU u Srbiji istakla je da je proces proširenja dvosmeran i da Unija prepoznaje dosadašnji napredak Srbije u usklađivanju sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom. Poseban akcenat stavljen je na značaj jačanja razumevanja evropskih vrednosti i uloge Zapadnog Balkana u okviru evropske bezbednosne arhitekture.
Govornici su naglasili da je rat u Ukrajini značajno promenio geopolitičku sliku Evrope, ističući potrebu za dubljom saradnjom između EU i njenih partnera. Ukazano je na sve učestaliju primenu modela postepene integracije, koji se do sada pokazao kao najdelotvorniji. Diskusija je obuhvatila i pitanje nedoslednosti poruka unutar EU u vezi sa proširenjem, kao i uticaj spoljnih aktera na region Zapadnog Balkana.
Panel 2: „Spoljna politika EU na Zapadnom Balkanu“
Na drugom panelu govorilo se o ulozi Srbije i drugih zemalja regiona u kontekstu aktuelnih političkih i društvenih izazova. Učesnici su ocenili da, uprkos značajnim finansijskim ulaganjima Evropske unije u Srbiju, javnost često nije dovoljno informisana o njenom doprinosu, pre svega zbog ograničenog medijskog prostora.
Panelisti su posebno govorili o Planu rasta za Zapadni Balkan i njegovom značaju za proces evropskih integracija. Ocenjeno je da ovaj plan može predstavljati prekretnicu za pojedine zemlje regiona, iako ne u istoj meri za sve. Za Srbiju je kao ključni izazov istaknuto spoljnopolitičko usklađivanje, posebno u odnosu na Rusiju, Kinu, Iran i druge države koje se suočavaju s problemima u oblasti ljudskih prava.
Naglašeno je da je Plan rasta nastao u specifičnom geopolitičkom trenutku i da su zemlje regiona podeljene u dve grupe – one koje su već započele sprovođenje reformskih agendi i one koje još uvek zaostaju. Učesnici su ukazali da se radi o ponudi koja predstavlja pokušaj EU da osveži proces proširenja nakon dužeg zastoja.
U diskusiji je takođe ocenjeno da EU trenutno pokazuje veće poverenje u Albaniju, Crnu Goru i Severnu Makedoniju, ali i da sve zemlje Zapadnog Balkana imaju priliku da iskoriste prednosti novog plana. Zaključeno je da Srbija i Bosna i Hercegovina treba same da razmotre gde žele da se pozicioniraju u narednom periodu, jer ni u Briselu ni u Beogradu trenutno ne postoji jasna vizija o članstvu Srbije u Evropskoj uniji.