Uncategorized @sr    Nacionalni konvent je akter u pregovorima o pristupanju EU, platforma za dijalog i korektiv politika

Nacionalni konvent je akter u pregovorima o pristupanju EU, platforma za dijalog i korektiv politika

Nacionalni konvent je akter u pregovorima o pristupanju EU, platforma za dijalog i korektiv politika

18. januar 2019. godine

Predstavnici više od 700 organizacija civilnog društva iz Srbije, okupljeni u Nacionalnom konventu o Evropskoj uniji, predstaviće danas, u prisustvu premijerke Ane Brnabić, ministarke za evropske integracije, Jadranke Joksimović i šefa Delegacije Evropske unije Sema Fabricija, preporuke i predloge za ubrzavanje evropske integracije Srbije.

„Nacionalni konvent o Evropskoj je osnovan kao platforma koja prepoznaje i zastupa interese građana i građanki Srbije, u svim fazama procesa integracije u Evropsku uniju. Konvent je i svojevrstan korektiv politika“, podsetila je Nataša Dragojlović, koordinatorka Konventa.

U prošloj godini Konvent se bavio pitanjima od ključnog značaja za proces integracije u EU: od primene principa podele vlasti i vladavine prava, izmene Ustava, nezavisnosti sudstva, preko učešća u Unutrašnjem dijalogu uz konstruktivne predloge za rešavanje pitanja Kosova, do insistiranja na izradi medijske strategije, zaštiti novinara i slobode govora i medija. Takođe, ostali smo zabrinuti, kao i većina građana, zbog visokog nivoa korupcije, porasta nasilja i neefikasne borbe protiv organizovanog kriminala u našoj zemlji.

„Stavovi Konventa po ovim pitanjima bili su jasni, nedvosmisleni, principijelni i u skladu sa evropskim vrednostima. Kroz dijalog i konsultativni proces u okviru institucija i u skladu sa procedurama, u neku ruku kao sistem ranog upozoravanja na greške, propuste i manjkavosti sistema, strategija, planova, Konvent nudi stručna rešenja. U atmosferi duboke podele i antagonizacije društvenih i političkih grupa, govora mržnje i netolerancije prema drugom i različitom, ponudili smo dijalog zasnovan na argumentima“, naglasila je Dragojlović.

Šesta po redu plenarna sednica Nacionalnog konventa posvećena je ekonomskim reformama i socijalnoj politici i zapošljavanju, što su teme koje najdirektnije utiču na život građana i oblasti u koje EU ulaže mnogo sredstava.

Već godinama ove i druge oblasti života koje je potrebno unaprediti nalaze se u senci Poglavlja 35 i Kosova. U prvom planu su politički kriterijumi i vladavina prava, što jesu važni preduslovi za sprovođenje svih drugih reformi. Međutim, Srbija treba da postane članica EU ne samo kao demokratska, već i ekonomski jaka država koja brine o najosetljivijim društvenim grupama. Zbog toga Konvent pokušava da ukaže na evropske načine na koji se takve reforme kreiraju, sprovode i kontrolišu od strane EU, ali i građana.

Sa ministrom Zoranom Đorđevićem iz Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, i pomoćnicom ministra Vericom Ignjatović iz Ministarstva finansija i razgovaraće se o temama obuhvaćenim Programom ekonomskih reformi ERP i Programu reformi politike zapošljavanja i socijalne politike ESRP.

U nedostatku strategije razvoja Srbije, Program ekonomskih reformi (ERP) predstavlja važan instrument EU pomoću kojeg se prate sve ekonomske reforme i razmatraju brojne i značajne strukturne mere u oblastima poput energetike, poljoprivrede, životne sredine, obrazovanja, inovacija, infrastrukture i saobraćaja. One treba da dovedu do razvoja privrede i poboljšanja ekonomskih performansi Srbije. Međutim, sa druge strane, kako postoje osetljivi delovi društva koji moraju biti posebno zaštićeni, razvijen je i Program reforme politike zapošljavanja i socijalne politike (ESRP), koji treba da smanji socijalni i ekonomski jaz.

Na sednici će biti predstavljena Knjiga preporuka Nacionalnog konventa o EU 2017/218 koja sadrži presek stanja u pregovorima, predstavlja rezultat analitičkog rada Konventa, koji je 2018. godine pratio napredak i ispunjavanje obaveza iz procesa pregovora Srbije sa Evropskom unijom u 35 pregovaračkih poglavlja.

Članice Nacionalnog konventa su u prethodnoj godini dale stručan doprinos unapređenju svih strateških i akcionih planova Vlade, predlozima pregovaračkih pozicija, zakonskim i drugim predlozima. Ciljevi i namere Vlade iskazani u ovim dokumentima ukazivali su u većini slučajeva na političku volju da se put evropskih integracija ne napušta, da se planiraju mere koje su neophodne za dostizanje ciljeva i standarda i ispunjavanje kriterijuma za članstvo u EU.

„Naše analize i preporuke služe da se koriguju politike, a Konvent je svojevrsni mehanizam za ’rano upozoravanje’ na eventualne greške i propuste. Kad bi preporuke Nacionalnog konventa bile doslednije primenjivane, ne samo u strategijskim dokumentima vlade, nego i u praksi, čini mi se da bi izveštaj Evropske komisije o napretku Srbije, koji očekujemo u prvoj polovini ove godine, bio mnogo bolji“, naglašava Dragojlović.

Iako je veliki deo preporuka Konventa usvojen, dokumenti unapređeni i ističe se visok stepen harmonizacije propisa Srbije sa pravnom tekovinom EU, rezultati primene nisu zadovoljavajući i to u ključnim oblastima za demokratizaciju i razvoj društva. Srbija je i dalje u grupi država ocenjenih kao manjkave demokratije i primećeno je da su sloboda i nezavisnost medija u ubrzanom padu. Nezavisnost sudstva dodatno se pogoršava neefikasnim reformama i korupcijom, dok građani najviše osećaju nejednakost u raspodeli dohotka, koja je najveća u Evropi u poslednje tri godine.

Ukoliko dijalog koji se vodi u institucijama, ne daje rezultate u praksi, ukoliko se spremnost na korekciju politika zameni tabloidnim prepucavanjem, nedopustivim načinom komunikacije na društvenim mrežama, pretnjama, zastrašivanjima, nasiljem, onda to u krajnjem ishodu dovodi do prerastanja u građanski bunt, štrajkove, demonstracije i još višeg stepena sukoba u društvu. Konvent ni na koji način nije i neće doprinositi produbljivanju podela, već će i u narednom periodu nastojati da održi i nametne odgovarajući nivo dijaloga sa Vladom i drugim akterima društva koji su uključeni u kreiranje politika i pregovore Srbije sa Evropskom unijom.

Sednice Konventa su prilika da civilno društvo pokrene dijalog o ključnim aspektima razvoja društva i da se razmene relevantne informacije o prioritetima i strateškim pravcima koje proces integracije u EU nudi.

 

Nacionalni konvent o EU predstavlja jedinstven mehanizam u okviru kog više od 700 organizacija civilnog društva učestvuje u dijalogu o ključnim aspektima procesa evropske integracije Srbije sa predstavnicima Vlade i Narodne skupštine Srbije, Pregovaračkog tima, Delegacije EU i stručnjаkа, privrеdе, sindikаtа i prоfеsiоnаlnih udruženja.

 

Informacije: Maša Živojinović, 0638369279, masa.zivojinovic@emins.org

 

 

 

Add Comment