Uncategorized @sr    Napredak Srbije u Poglavlju 24 meriti efektima na živote građana

Napredak Srbije u Poglavlju 24 meriti efektima na živote građana

28. decembar 2016. godine

Srbija će u januaru 2017. godine dostaviti Evropskoj komisiji prvi izveštaj o sprovođenju aktivnosti u poglavlju 24, dok se izveštaj EU o tim aktivnostima očekuje u martu, ali mnogo bitnije od procenta ispunjenosti Akcionog plana je kakav će uticaj reforme imati na živote građana, istaknuto je na sastanak Radne grupe za poglavlje 24 u okviru Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji sa Pregovaračkom grupom za pitanja pravde, slobode i bezbednosti održanom 27. decembra 2016. u zgradi Narodne skupštine u Beogradu.

“Veoma je bitno kako će se meriti uspeh u sprovođenju mera iz Akcionog plana za poglavlje 24. Vlada će svakako procenu svog rada poslati EU, a na građanskom društvu je da se bavi, ne toliko procentima ispunjenosti akcionih planova, već kvalitetom tih mera jer to je ono što se tiče građana. Treba osmisliti instrumente koji će omogućiti da se vidi da li predviđene reforme imaju pozitivne efekte po živote građana Srbije”, istakla je direktorka Beogradskog centra za bezbednosnu politiku i koordinatorka Radne grupe NKEU Sonja Stojanović Gajić.

Direktorka BCBP je istakla da je Radna grupa za poglavlje 24 bila jedna od najaktivnijih u okviru NKEU i da je održano deset sastanaka pre otvaranja poglavlja, u želji da se Srbija što bolje pripremi i da EU što pre otvori pregovore.

Šefica Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Srbije EU Tanja Miščević je istakla da je odlučeno da u praćenje i sprovođenje akcionih planova za poglavlja 23 i 24 bude uključeno civilno društvo s obzirom da postoje odlična iskustva saradnje u izradi tih dokumenata i da ovo nije proces samo za vladu već za celo društvo.

“Srbija će Briselu dva puta godišnje predavati izveštaj o sprovođenju akcionih planova. Još nije dogovoreno da li će civilno društvo biti konsultovano pre slanja izveštaja Evropskoj komisiji ili tek nakon što Komisija bude predala izveštaj državama članicama. Dosta stvari je drugačije nakon otvaranja poglavlja i da sada treba da naučimo načine praćenja i izveštavanja. Važno je pronaći najbolji mogući način za obezbeđivanje praćenja sprovođenja akcionog plana za poglavlje 24 i u kojoj meri će civilno društvo u tome učestvovati”, navela je Miščević.

Ona je naglasila da zbog procedura EU dokumenta u pregovaračkom procesu do otvaranja poglavlja nisu u potpunosti dostupna javnosti. Miščević je istakla da je sporna oznaka „službeno“ u Uredbi o kancelarijskom poslovanju, zbog koje je reagovao Poverenik za informacije od javnog značaja, promenjena u „restriktivno“ u skladu sa evropskom pravnom terminologijom i da ostaje da Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave utvrdi uputstvo za primenu ove oznake.

Predsednik Pregovaračke grupe za pitanja pravde, slobode i bezbednosti i državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Zoran Lazarov istakao je da je 2016. bila uspešna godina za poglavlje 24, podsećajući da je u julu to poglavlje otvoreno.

“Akcioni plan se ispunjava i pre nego što je zvanično usvojen. Između ostalog, formirana je Kancelarija za droge, usvajen novi zakon o policiji, kao i zakon koji se odnosi na nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova. Neće biti rađeno samo na donošenju zakonskih i podzakonskih akata, već i obuci i jačanju opreme. Neke aktivnosti nisu još realizovane, iz nekih opravdanih razloga, ali sve će biti urađeno početkom iduće godine”, naglašava Lazarov.

Direktor Komiteta pravnika za ljudska prava i koordinator radne grupe NKEU za poglavlje 23 Milan Antonijević je istakao da je dobra komunikacija MUP-a sa udruženjima građana izuzetno značajna za uspeh u poglavljima 23 i 24 evrointegracija. On je rekao da je bitno otkoniti nedoumice oko metodologije merenja napretka jer to dovodi do određenih neslaganja kada je reč o ispunjenosti određene aktivnosti.

Na pitanje BCBP kako će se pratiti prelazna merila poput toga da policijske istrage treba da budu oslobođene političkog uticaja i upliva kriminala, zamenik direktora Kancelarije za evropske integracije Srđan Majstorović je rekao da će se ona pratiti u izveštajima, kao i kroz ekspertske misije. Lazarov je istakao da potrebne aktivnosti za to prelazno merilo nisu izostavljene iz akcionog plana i da bi odgovor Srbije u vezi s tim mogao biti Zakon o policiji, kao i jasna struktura MUP-a.

U delu sastanka koji je bio zatvoren za javnost vođen je dijalog o pitanjima readmisije i regionalne saradnje u oblastima azila i migracija, kao i kontrole spoljnih granica i Šengena. Istaknuto je da se očekuje uskoro usvajanje zakona o azilu i strancima, kao i da je Vlada Srbije veoma zainteresovana da pristupi sporazumima o readmisiji sa zemljama porekla.

Sastanku je prisustvovalo više od 20 predstavnika državnih institucija i organizacija civilnog društva, kao i akreditovani mediji.

Add Comment