Uncategorized @sr    Radionica o Pregovaračkom poglavlju 28 – Zaštita potrošača i zaštita zdravlja

Radionica o Pregovaračkom poglavlju 28 – Zaštita potrošača i zaštita zdravlja

Radionicu, posvećenu PG 28 – Zaštita potrošača i zaštita zdravlja, je organizovao Nacionalni konvent o EU (NKEU) u sklopu podrške Fonda za dobru upravu Britanske ambasade u Srbiji. Radionica je održana 10.06.2016, u Beogradu, Hotel “ 88 rooms“ Takovska 49.Da se podsetimo, eksplanatorni sastanak analitičkog pregleda zakonodavstava EU održan je 4. i 5. decembra 2014. godine, dok je bilateralni održan 3. i 4. februara 2015. Oba su održana u Briselu.Radionicu su vodili Dušan Protić, koordinator NKEU za PG 28, i Nebojša Lazarević, član Pregovaračkog tima Srbije, zadužen za PG 28. U okviru radionice dat je pregled sadržaja PG 28 i saopštene su poslednje informacije o statusu pregovaračkog procesa za PG 28. U prilogu (Poglavlje 28 pregled sadržine) ovog izveštaja dat o je kompletno predavanje koje je održao Dušan Protić.Veći delovi predavanjima su bili opšteg karaktera i već više puta razmatrani na sastancima NKEU. Bilo je premalo informacija iz oblasti zaštite zdravlja. Radionice posvećene PG 28 (i ne samo njemu), po našem mišljenju, moraju da budu usmerene ka praktičnim problemima i načinima njihovog rešavanja, kao i da daju poslednje informacije o tome šta se u Srbiji radi na konkretnoj primeni zahteva sadržanih u PG 28. Takođe, predavanja bi trebalo da budu zasnovana na „risk based thinking“ („razmišljane bazirano na riziku“) konceptu, prihvaćenom npr. u međunarodnom standard u ISO 9001:2015.Radionici su prisustvovali zainteresovani predstavnici privrednih subjekata i organizacija civilnog društva. Radionici je, kao predstavnik Saveza inženjera i tehničara Srbije (SITS), prisustvovao Zoran Pendić, rukovodilac Razvojnog centra SITS.U plodnoj diskusiji slušaoci su ukazali su na neke probleme u oblastima zaštite potrošača i zaštite zdravlja. Posebno je bilo interesantno pitanje vezano za hranu i flaširanu vodu kao proizvode koje potrošači najčešće kupuju. Zakon o zaštiti potrošača (ttp://paragraf.rs/propisi/zakon_o_zastiti_potrosaca.html ) nema posebne odredbe koji se odnose na ove proizvode. Ovde može da pomogne Zakon o bezbednosti hrane (http://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_bezbednosti_hrane.html ). Bilo je najavljeno je da će se Nacrt izmena i dopuna ovog izuzetno važnog zakona naći u skupštinskoj proceduri najkasnije do septembra 2013. godine. To se do danas nije desilo.Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti hrane, njegovo obrazloženje i Izveštaj o održanoj javnoj raspravi o ovom nacrtu zakona mogu se naći se naći na linkovima:

Pomenućemo još neka i na ranijim skupovima postavljena pitanja, a koja se odnose na bezbednost i kvalitet proizvoda, kao i na istinitost javnih informacija:

  • Ko kontroliše verodostojnost CE znaka na uvoznim, ali i našim, proizvodima, pošto ima dosta zloupotreba CE znaka. Na mnogim proizvodima stoji oznaka CE, ali je očigledno da se radi o prevari (npr. dečije igračke, razni kućni aparati…).
  • Da li se redovno kontroliše kvalitet flaširane vode za piće i gde se objavljuju rezultati kontrole.
  • Ko kontroliše ispravnost deklaracija na proizvodima i gde se objavljuju rezultati kontrole (treba samo pogledati ove deklaracije na proizvodima namenjenim bebama i deci u našim velikim trgovinskim lancima, na kojima npr. najčešće ne može da odredi koji je rok upotrebe proizvoda).
  • Ko kontroliše bezbednost i kvalitet kozmetičkih proizvoda, posebno onih za negu dece, i gde se objavljuju rezultati kontrole.
  • Ko kontroliše da li svi subjekti u lancu ishrane (npr. restorani, hoteli…) u skladu sa zahtevima Zakona o bezbednosti hrane imaju uspostavljen HACCP (Hazard Analysis and Critical Control Points) sistem i gde se objavljuju rezultati kontrole.
  • Kako preduprediti prevare vezane za turističke aranžmane, posebno timeshare aranžmane.
  • Ko kontroliše reklamiranje proizvoda/usluga u javnim medijima, s obzirom da oglasna poruka mora da bude istinita, potpuna i određena, u skladu sa zakonom, drugim propisima, dobrim poslovnim običajima, profesionalnom etikom i drugim vidovima samoregulative, pri čemu je obmanjujuće oglašavanje zabranjeno (članovi 4 i 11 Zakona o oglašavanju, http://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_oglasavanju.html ), i gde se objavljuju rezultati ove kontrole.
  • S obzirom da se pozitivan učinak skrininga (npr. raka dojke, grlića materice, debelog creva i rektuma…) može pokazati samo ako se skriningu podvrgne najmanje 70% ciljne populacije, da li mi u skrininzima koji se sprovode kod nas imamo ovaj obuhvat ciljne populacije i da li imamo ažurne registre skrininga.

Poglavlje 28 pregled sadržine

Add Comment