Uncategorized @sr    Radna grupa NKEU i Pregovaračka grupa za Poglavlje 24 definisale preporuke za unapređenje pregovora

Radna grupa NKEU i Pregovaračka grupa za Poglavlje 24 definisale preporuke za unapređenje pregovora

11. februar 2015. godine

Proces izrade i sadržaj Akcionog plana za ‪Poglavlje 24‬ po prvi put su bili tema diskusije koja je okupila predsednika Pregovaračkog tima i koordinatore za svih 10 politika u okviru ovog poglavlja, preko 20 organizacija građanskog društva i veliki broj predstavnika medija na sednici Radne grupe za Poglavlje 24 Nacionalnog konventa o Evropskoj Uniji.

Direktorka Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, koji koordinira Radnom grupom Konventa za Poglavlje 24 Pravda, sloboda i bezbednost, Sonja Stojanović Gajić podsetila je da su organizacije civilnog društva tražile u decembru 2014. da se Akcioni plan učini javno dostupnim. Ona je pohvalila razvoj situacije o ovom pitanju, rekavši da je sednica jedinstvena prilika da organizacije civilnog društva direktno razgovaraju sa predstavnicima radne grupe o nacrtu Akcionog plana. Istakla je da je ovo prvi put da se Akcioni plan u razradi licem u lice diskutuje sa predstavnicima civilnog društva. Direktorka BCBP-a, je, u ime članica Radne grupe izrazila želju da se slični sastanci održavaju i u budućnosti.

„Neophodno je ustanoviti mehanizam za izveštavanje javnosti o sprovođenju Akcionog plana za Poglavlje 24.Takođe, treba jasno definisati kada će, tokom procesa sprovođenja Akcionog plana biti prilike za dalje konsultacije sa organizacijama civilnog društva. Pored toga, organizacije civilnog društva traže obavezno organizovanje javnih rasprava za zakone i strategije čije je usvajanje previđeno ovim Akcionim planom. U okviru Poglavlja 24, posebno je važno organizovati javne rasprave za usvajanje Zakona o policiji, Zakona o azilu, Zakona o strancima, Uredbe o integraciji, kao i Strategije za borbu protiv trgovine ljudima“, rekla je Stojanović Gajić na sednici održanoj 6. februara u Narodnoj skupštini Republike Srbije.

Poglavlja 23 i 24 od velikog značaja za proces pregovora

Šefica Pregovaračkog tima, Tanja Miščević, istakla je da je Srbija ovim dokumentom napravila značajan pomak, jer je obuhvatila sve elemente predviđenih mera, od zahteva Evropske Komisije, preko finansijskih sredstava i njihovih izvora, do pokazatelja procene uticaja mera na svakodnevni život. U proceduralnom smislu, kako je dodala, ima još posla. Za početak, Srbija čeka da iz Brisela stignu prvi komentari na drugu verziju

Akcionog plana koji je merilo za otvaranje poglavlja 24. Pored toga, nakon usaglašavanja konačnih akcionih planova za poglavlje 24, kao i za poglavlje 23 o pravosuđu koje s ovim ide „u paketu“, sledi izrada pregovaračkih pozicija.

„Bilo bi veoma lepo u prvoj polovini godine otvoriti ova dva poglavlja. Ne radimo ovo samo da bismo se uskladili sa EU već da bismo imali sigurniji život. Ova poglavlja se otvaraju među prvima, zatvaraju poslednja i značajna su jer se na osnovu njih meri napredak u pregovorima, ali i garantuje sigurnost građanima“, istakla je Miščević.

Državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova i predsednik Pregovaračkog tima za poglavlje 24, Aleksandar Nikolić, rekao je da prva verzija Akcionog plana nije bila objavljena zato što su u grupi smatrali da je tek ova druga verzija dovoljno kvalitetna. Dodao je da će se razmotriti sve primedbe Brisela, kao i sugestije sindikata i civilnog društva i rekao da ne očekuje da će ova druga verzija biti i konačna.

Nacrt Akcionog plana – dobra polazna osnova za dalji rad na otvaranju pregovora o Poglavlju 24

Nikolić je istakao da je MUP u ovom dokumentu prvi put uz strateške ciljeve obradio i finansijski aspekt. Kako je rečeno na skupu, najveći deo sredstava doći će iz budžeta, ali će se koristiti i fondovi EU, a Srbija je koristila i usluge Biroa za tehničku pomoć i razmenu informacija TAIEX i da su misije te organizacije dolazile u Srbiju. Dejan Raketić iz MUP-a rekao je da je izrada akcionog plana počela posle skrininga u decembru 2013. godine, trajala više od godinu dana i da je bilo uključeno više od 100 ljudi.

Kao posebno komplikovano naveo je utvrđivanje pokazatelja uticaja, odnosno promena u društvu koje su rezultat preduzetih koraka i reformi. Kako je istakao, za procenu uticaja treba vremena, a i često je reč o nedovoljno opipljivim stvarima za čiju procenu je ponekad potrebna „studija od 50 strana“.

Za širu javnost je bila otvorena samo uvodna sesija Konventa, nakon čega su u delu sednice zatvorenoj za širu javnost diskutovali koordinatori pojedinih oblasti i predstavnici organizacija civilnog društva koje se bave tim pitanjima. Ovo poglavlje obuhvata pitanja azila, migracija i spoljnih granica šengenskog prostora, vizne poltiike, pravosudne saradnje u krivičnnim i građanskim stvarima, policijske saradnje i borbe protiv organizovanog kriminala, borbe protiv terorizma, saradnju u oblasti droga, carinsku saradnju i falsifikovanja evra.

Prva sesija radnog dela sednice bila je posvećena predstavljanju izrade Akcionog plana u delovima koji se tiču pravosudne saradnje u krivičnim i građanskim stvarima, carinske saradnje, saradnje u oblasti droga i falsifikovanja evra. Nikola Naumovski, koordinator podgrupe za pitanje pravosudne saradnje iz Ministarstva pravde, istakao je da je Akcioni plan u delu koji se bavi ovim pitanjima nastao u bliskoj saradnj sa MUP-om i da potpuno prati preporuke koje je Evropska komisija iznela u Izveštaju o skriningu za ovu oblast. Kao jedino pitanje koje nije adresirano Akcionim planom ostala je da bude saradnja sa Kosovom, koja će biti dogovorena na političkom nivou.

U oblastima carinske saradnje i falsifikovanja evra Srbija je dosta dobro usklađena sa evropskim standardima, a jedino što se očekuje jeste uvođenje novih tehnologija i ratifikacija Ženevske konvencije. Kada je reč o saradnji u oblasti droga, osnivanje Kancelarije za droge je ocenjeno kao veliki napredak, a glavno nerešeno pitanje ostaje da bude skladištenje i uništavanje zaplenjenih supstanci, istakao je Ivan Brandić, koordinator za ovu oblast iz MUP-a.

Jedan od prioriteta je borba protiv organizovanog kriminala i terorizma

Druga sesija radnog dela sednice obuhvatila je temu borbe protiv organizovang kriminala, koja je ocenjena od strane Evropske komisije kao prioritetna za Srbiju. Gordana Janićijević, zamenica Republičkog javnog tužioca i koordinatorka za ovu oblast, istakla je da je, zbog obimnosti teme, osnovano jedanaest podtimova, tačnije po jedan za svaku od preporuka iz Izveštaja sa skrininga. Budući da je glavni problem tokom izrade AP za ovu oblast bio manjak ljudskih resura, organizovan je veliki broj radionica za zaposlene, uključujući i holandske eksperte kroz TAIEX podršku, istakla je Janićijević.

Zorana Gajić, koordinatorka za oblast policijske saradnje iz MUP-a, istakla ja da se u ovoj oblasti od Srbije pre svega očekuju organizacione i administrativne promene u cilju uspostavljanja efikasnije razmene informacija sa ostalim državama članicama EU. Ovde se pre svega očekuje efikasnija saradnja sa EUROPOL-om, kao i jačanje ljudskih kapaciteta u cilju primene Švedske inicijative i Prumske odluke. Kada je reč o borbi protiv terorizma, Srbiju ne očekuju velike prepreke, a Akcioni plan pre svega predviđa usvajanje Strategije i Akcionog plana za borbu protiv terorizma ove godine, kao i zakonske izmene koje bi omogućile identifikaciju Evropske kritične infrstrukture (ECI) u cilju njene adekvatne zaštite.

Migracije, azil, vizna politika, kontrola granica i Šengen

Zbog međusobne povezanosti oblasti migracija, azila, kontrole spoljnih granica i Šengena, Jelena Vasiljević iz MUP-a postavljena je za koordinatorku ove tri radne podgrupe. Vasiljević je istakla da u ovkiru ovih politika postoji veliki broj aktera koji su nosioci aktivnosti iz Akcionog plana, kao i da su mere predviđene za ove oblasti najskuplje za implementaciju. Budući da Srbija u velikoj meri nije usklađena sa evropskim standardima u ovim oblastima, posebno u oblasti azila i migracija, u predstojećem periodu Vasiljević je najavila usvajanje četiri nova zakona i dve strategije.

U oblasti vizne politike, Srbiju ne očekuju velike prepreke. Glavni uslovi jesu uvođenje viza trećim zemljama, tačnije jedinstvena vizna politika sa Evropskom unijom, kao i zahtev za smanjenjem izdavanja viza na graničnim prelazima.

Predstavnici brojnih organizacija građanskog društva koje prate navedene politike pokazali su spremnost da doprinesu popravljanju kvaliteta teksta AP u ovoj oblasti, dajući komentare na predstavljene aktivnosti i skrećući pažnju na probleme sa smeštajnim kapacitetima, ljudskim resursima u prihvatnim centrima, kao i na nepostojanje nacionalne migracione politike.

Add Comment