Ekonomska i monetarna politika

Radna grupa

17. Ekonomska i monetarna politika

Nakon punopravnog članstva u EU Srbija će sama izabrati trenutak kada će početi kvalifikacije za monetarnu uniju. Kao članica EU Srbija će imati obavezu da se priključi evrozoni i prihvati evro kao zvaničnu valutu. To znači da će i građani Srbije biti deo konkurentnog tržišta koje snižava cenu roba i usluga.

Na kraju ćemo biti deo Evropske monetarne unije što znači da ćemo biti deo funkcionalne tržišne ekonomije sa niskom inflacijom, u boljem poslovnom ambijentu i u uslovima makroekonomske i finansijske stabilnosti.

Naša centralna banka biće nezavisna kao i centralne banke ostalih država članica, ali u isto vreme bićemo pod makroekonomskim i fiskalnim nadzorom. Naš javni dug neće smeti da bude veći od 60% bruto društvenog proizvoda, a dozvoljeni maksimalni budžetski deficit biće 3%. U isto vreme moći ćemo, u slučaju finansijske neravnoteže, da koristimo pomoć Evropskog stabilizacionog mehanizma.

Preporuke radne grupe za 2021. godinu

Sledeće preporuke su nove u odnosu na prethodni period i, u postojećim uslovima, penju se na vrh lestvice prioriteta:

Postepeno povećavati fleksibilnost deviznog kursa u prilikama kada se za to stiču odgovarajući tržišni uslovi i preći na de facto režim ciljane inflacije, uz intervencije na deviznom tržištu čiji je cilj „ravnanje“ njegovih kratkoročnih fluktuacija.

Razviti politiku postepenog smanjivanja jaza između cena energije na regionalnom tržištu i onih koje se propisuju za domaćinstva i industriju, uz paralelno svođenje njihovog poreskog opterećenja na prosečne evropske razmere, kao i uz eksplicitno pokrivanje ostatka jaza budžetskim sredstvima. Paralelno sprovesti mere socijalne zaštite najugroženijih građana potrošača

Izraditi studiju efikasnosti javnih investicija u Srbiji u poslednjih 10 godina kako bi se omogućilo dalje investiciono planiranje

Celokupan prilog radne grupe možete pronaći ovde

Preporuke radne grupe za 2020. godinu

Sve preporuke koje iz prethodnog izveštajnog perioda nisu sprovedene ostaju važeće. Uz njih, preporuke Radne grupe NKEU za Poglavlje 17 za naredni period su sledeće:

Povećati efikasnost upotrebe javnih sredstava kroz eksplicitno usvojenu srednjoročnu politiku održivosti budžeta, tj. javnog duga, koja će: povećati učešće produktivnih javnih rashoda u ukupnoj javnoj potrošnji; povećati pomoć najugroženijim segmentima privrede i stanovništva naročito u kontekstu krize izazvanom epidemijom COVID-19; izraditi procedure za postupanje u slučaju realizacije nepredviđenih negativnih šokova u ekonomiji

Značajno pojačati pravovremeno uključivanje zainteresovanih strana i upoznavanje javnosti sa pripremom budžeta i njegovim izvršenjem, a naročito transparentnost odlučivanja o javnim investicijama

Preduzeti korake za unapređenje reforme javne uprave, naročito jačanje odgovornosti decentralizovanih organa i organizacija, napredovanja prema zaslugama i unapređenje reforme sistema plata u javnom sektoru

Preostale preporuke pročitajte u Knjizi preporuka Nacionalnog konventa za 2020. godinu

Preporuke radne grupe za 2019. godinu

Sve preporuke koje iz prethodnog izveštajnog perioda nisu sprovedene ostaju važeće. Uz njih, preporuke Radne grupe NKEU za Poglavlje 17 za naredni period su sledeće:

Prvo merilo bavi se daljim stepenom nezavisnosti centralne banke. Ne sporeći važnost funkcionalne i lične nezavisnosti centralne banke i njenog osoblja (zabrana monetarnog fnansiranja budžetskog defcita, sigurnost mandata – pravo otpuštenih (vice)guvernera da traže pravdu u Strazburu itd), ne vidimo profesionalnu argumentaciju u insistiranju na ekstremnim aspektima institucionalne i fnansijske nezavisnosti centralne banke, posebno pre ulaska, ako ne u EMU, ono bar u ERM2.

Druga referentna vrednost ukazuje na to da Srbija još uvek ne ispunjava u potpunosti nacionalne budžetske okvire utvrđene Direktivom Saveta 2011/85/EU

Srbiji je neophodna krovna strategija rasta i razvoja kojoj će se saobražavati sadašnji i budući ERP dokumenti i drugi akcioni planovi hijerarhijski i logički nižeg reda, neophodna je izgradnja kapaciteta u pogledu formulisanja, koordinacije, izvršenja i utvrđivanja troškova strukturnih reformi u resornim ministarstvima

Preostale preporuke pročitajte u Knjizi preporuka Nacionalnog konventa za 2019. godinu

Članovi

CENTAR ZA VISOKE EKONOMSKE STUDIJE (CEVES)

CEVES je nezavisna istraživačko-razvojna organizacija posvećena održivom društveno-ekonomskom razvoju Srbije i Zapadnog Balkana, zasnovanog na preduzetništvu, solidarnosti i građanskoj inicijativi. CEVES je 2004. godine osnovala grupa vodećih srpskih ekonomista, na čelu sa Kori Udovički. Od tada, CEVES je postavio nove standarde u makroekonomskoj i analizi politika sa publikacijom “Kvartalni monitor ekonomskih trendova i politika u Srbiji”, i zajedno sa Ekonomskim fakultetom Univerziteta u Beogradu, osnovao Fondaciju za razvoj ekonomske nauke (FREN). FREN je danas jedna od vodećih naučnih institucija u Srbiji za oblast makroekonomije, društvene uključenosti i tržišta rada. CEVES je u međuvremenu preusmerio pažnju na pitanja ubrzavanja privrednog razvoja i njegove održivosti — kako ekološke, tako i socijalne. CEVES je napravio prodoran i sistematičan „snimak“ srpske privrede, radi na sličnom „rendgenskom“ snimku države kao pružaoca javnih usluga, i priprema se za snimanje regionalne ekonomske strukture i odnosa lokalnih i centralne vlasti. CEVES se zalaže za nacionalizaciju i ostvarivanje ciljeva održivog razvoja u Srbiji, kao naročito pogodnog okvira za usmeravanje razvoja društva; kao i za širenje i otelotvorenje evropskih vrednosti.

KOORDINATOR RADNE GRUPE

Radnu grupu vodi Pavle Medić. Pavle je zamenik glavnog ekonomiste u Centru za visoke ekonomske studije (CEVES). Kao zamenik glavnog ekonomiste, angažovan je na upravljanju i razvoju projekata i projektnih predloga, kao i na odabiru i obuci zaposlenih. Primarno se bavi temama tržišta rada, razvoja privatnog sektora, javnih finansija, nejednakosti, kao i raznim vrstama evaluacija i procena uticaja. Počeo je svoju profesionalnu karijeru, letnjom praksom, u Narodnoj banci Srbije u Sektoru za monetarne operacije 2018. godine, nakon čega je zaposlen u CEVES-u. Sticao je značajno iskustvo radeći kao nezavisni konsultant za vodeće međunarodne i domaće organizacije – Svetsku banku, Međunarodnu organizaciju rada, UNOPS, UNICEF, Kancelariju za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva, Uniju poslodavaca Srbije i slično. Od septembra 2021. godine angažovan je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gde radi kao saradnik, izvodi vežbe na predmetima Osnovi ekonomije i Finansijska tržišta. Diplomirao je na Fakultetu ekonomskih nauka Univerziteta u Beogradu na smeru Ekonomska analiza i politika, a stekao je i master diplomu na Međunarodnom master programu za kvantitativne finansije (IMQF) na istom fakultetu. Trenutno završava master studije i na Pravno-ekonomski modulu na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

ČLANOVI I ČLANICE RADNE GRUPE

      • Ana Milinković – CEP
      • Branko Drčelić – NALED
      • Kori Udovički – CEVES
      • Lazar Ivanović – CEVES
      • Marko Malović – EDUCONS
      • Milan Nedeljković – FEFA
      • Milojko Arsić – EKOF Beograd
      • Petar Veselinović – EKOF Kragujevac
      • Velibor Tatić – stručni samostalni konsultant