Radna grupa
22. Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata
Pravni okvir ovoga poglavlja, u najvećoj meri, čine propisi koji se odnose na uspostavljanje nacionalnih pravila za sprovođenje programa i projekata koji se finansiraju iz sredstava Evropskog fonda za regionalni razvoj, Evropskog socijalnog fonda i Kohezionog fonda. Pored ovih fondova, u evropske strukturne i investicione fondove (ESI) spadaju i Evropski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Evropski pomorski i ribarski fond, sa kojima se mora obezbediti koordinacija u planiranju i sprovođenju, a koji su deo pregovora u poglavljima 11 i 13. Pravila definišu način na koji se odobravaju i povlače sredstva evropskih fondova, kao i način kontrole sprovođenja odobrenih programa i projekata. Ova pravila odražavaju teritoriju organizacije svake od država članica ili budućih članica.
O ovim programima i projektima, njihovim ciljevima i visini dodeljenih sredstava, vode se pregovori sa Evropskom komisijom, ali njihovo sprovođenje je isključiva odgovornost zemlje članice ili buduće članice. U sprovođenju ovih programa mora se poštovati opšta pravna regulativa EU, kao što je ona u oblasti javnih nabavki, konkurencije i zaštite životne sredine. Buduća zemlja članica mora imati funkcionalan institucionalni okvir i dovoljan broj obučenih državnih službenika kako bi omogućila da planiranje, sprovođenje, nadzor i vrednovanje bude pouzdano, nepristrasno i sprovedeno uz najmanje troškove sa stanovišta upravljanja i finansijske kontrole.
Pravne tekovine EU u Poglavlju 22 ne zahtevaju transpoziciju u nacionalno zakonodavstvo, ali zemlje kandidati moraju da imaju odgovarajući pravni okvir za realizaciju konkretnih odredbi u ovoj oblasti.
Preporuke radne grupe za 2021. godinu
Preporuke su usmerene ka:
uspostavljanju jasne vertikalne i horizontalne prohodnosti nadležnosti, obaveza i odgovornosti svih nosilaca sprovođenja regionalne politike, sinhronizaciji podsticajne politike, sektorskih i regionalnih mera
izgradnji i unapređenju kapaciteta na centralnom i regionalnom nivou u oblasti sprovođenja regionalne politike i strukturnih instrumenata
donošenju strateškog okvira politike regionalnog razvoja Srbije sa akcionim planom za naredni period, koji bi uključio i kohezionu politiku: donošenje Plana razvoja Srbije, izmene i dopune Zakona o regionalnom razvoju, Investicionog plana, planova razvoja regiona u Srbiji na NUTS II nivou, Strategija pametne specijalizacije na NUTS II nivou
u okviru kohezione politike je potrebno sistemski precizirati rešenja sufinansiranja i sprovođenja višegodišnjih operativnih programa
donošenju svih podzakonskih akata za implementaciju zakona o regionalnom razvoju, kojima će se definisati kriterijumi, jasna metodologija i instrumenti merenja regionalnih razlika, precizirati mehanizmi regionalne politike, odrediti nadležnosti institucija, finansiranje, programska dokumenta, sistem podsticaja i slično
analitičkom i kadrovskom jačanju mreže instituta u Srbiji u procesu njihove transformacije ka transdisciplinarno profilisanim institutima, kroz spajanje STEM i STEAM znanja, u svrhu ostvarivanja ciljeva ravnomernijeg regionalnog razvoja Srbije kroz podsticanje razvoja prioritetnih oblasti 4S, kao i kroz primenu veštačke inteligencije
naporima da se podstakne razvoj inovativnih kapaciteta u manje razvijenim regionima Republike Srbije, kroz prilagođavavnje instrumenata i politika u okviru razvoja prioritetnih oblasti identifikovanih u okviru 4S, budući da mnogi od projekata usmerenih ka tom tipu problema, nisu dali efekte
efikasnijoj vertikalnoj i horizontalnoj koordinaciji regionalne politike kroz veću iskorišćenost regionalnih razvojnih agencija (RRA) i kancelarija za lokalni ekonomski razvoj (KLER), kako bi se regionalna politika što više približila građanima
Pored toga, potrebno je:
uskladiti podsticajnu politiku i instrumenate regionalne politike sa zahtevima EU u smislu programiranja i principa partnerstva
povećati transparentnost informacija i podataka koji se odnose na projekte koji se finansiraju kroz IPA CBC programe, kako bi bilo moguće uraditi njihovu procenu efekata na smanjenje regionalnih nejednakosti u Srbiji
u okviru Evropskog pokreta u Srbiji formirati Analitički centar za praćenje efekata regionalne i kohezione politike EU na smanjenje regionalnih dispariteta u Srbiji (Analitički centar za Poglavlje 22). Osnovni zadatak takvog Analitičkog centra je sistematsko praćenje regionalnih ekonomskih i socijalnih efekata programa koji se finansiraju iz fondova EU
u okviru metodologije praćenja realizacije Akcionog plana za period 2020-2022. godine za primenu Strategije razvoja veštačke inteligencije u Republici Srbiji za period 2020-2025. godine, posebno ugraditi regionalnu dimenziju, odnosno sagledavati realizaciju zacrtanih zadataka u kontekstu obezbeđivanja preduslova za policentrični razvoj Srbije
usmeriti politike i instrumenate regionalnog razvoja ka razvoju endogenih potencijala regiona, primarno u humani kapital regiona
razvijati kulturu preduzetništva, posebno kulturu inoviranja i finansijske pismenosti za sve aktere u oblasti regionalnog razvoja
inicirati izradu Strategija pametne specijalizacije za Srbiju na NUTS II nivou, budući da je postojanje S3 uslova za korišćenje sredstava iz ESI fondova
Celokupan prilog radne grupe možete pronaći ovde
Preporuke radne grupe za 2020. godinu
Preporuke radne grupe date su kroz matricu napretka u ostvarivanju Akcionog plana za poglavlje 22 (strane 224-240 Knjige preporuka Nacionalnog konventa o EU)
Preporuke radne grupe za 2019. godinu
Preporuke radne grupe date su kroz matricu napretka u ostvarivanju Akcionog plana za poglavlje 22 (strane 190-198 Knjige preporuka Nacionalnog konventa o EU)
Korisni linkovi
-
-
- Lokalni ekonomski i održivi razvoj u Srbiji – Stevan Rapaić, Andrea Matijević
- Prekogranična saradnja na spoljnim granicama Evropske unije i uticaj programa prekogranične saradnje na Vojvodinu/Srbiju – Imre Nađ
- Inovacioni kapaciteti Srbije iz regionalne perspektive – Ljubivoje Radonjić
- Šta je pametno u pametnoj specijalizaciji – Valentina Ivanić
-
Članovi
EVROPSKI POKRET U SRBIJI (EPUS)
Evropski pokret u Srbiji (EPuS) osnovan je 1992. godine kao nevladino, nepartijsko i neprofitno, samostalno i dobrovoljno udruženje građana Srbije. EPuS je nezavisna ustanova demokratskog javnog mnjenja koja okuplja građane i građanke koji se zalažu za demokratsku, modernu i evropsku Srbiju i otvoreno i inkluzivno društvo integrisano u evropske tokove.
Od 1993. godine, Evropski pokret u Srbiji je punopravni član Međunarodnog evropskog pokreta koji se ubraja u međunarodne nevladine organizacije sa dugom tradicijom i značajnim idejnim uticajem na političke činioce u evropskim državama. EPuS ima 650 individualnih i 12 kolektivnih članova, i osnivač je i član Mreže Evropskog pokreta u Srbiji koja okuplja 15 organizacija.rukovodilac radne grupe
KOORDINATORKA RADNE GRUPE
Radnu grupu vodi Dragana Đurica.
Dragana Đurica je generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji (EPuS), jedne od najstarijih i najuglednijih organizacija civilnog društva u zemlji, posvećene zagovaranju i podršci implementaciji evropskih vrednosti i EU integracija u Srbiji, kao i na Zapadnom Balkanu. Takođe predstavlja EPuS kao član Upravnog odbora Međunarodnog evropskog pokreta, najveće mreže nacionalnih i panevropskih organizacija koje promovišu mir, demokratiju i evropske integracije još od 1948. godine. U funkciji generalne sekretarke EPuS-a, takođe je članica Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta, u okviru Inicijative za kandidate za proširenje. Đurica je tokom svoje karijere značajno doprinela regionalnoj saradnji, ekonomskom razvoju i evropskim integracijama Zapadnog Balkana. Pre nego što se pridružila Evropskom pokretu u Srbiji, radila je u Sekretarijatu Saveta za regionalnu saradnju (RCC) devet godina (2012-2021), gde je na pozicijama eksperta za integrisani rast i visokog eksperta za konkurentnost predvodila inicijative za unapređenje ekonomske konkurentnosti Zapadnog Balkana i usklađivanje ekonomskih politika sa EU standardima. U tom poslu, igrala je ključnu ulogu u regionalnom dijalogu i saradnji vlada Zapadnog Balkana, kako bi se harmonizovale investicione politike sa EU, povezala finansijska tržišta, unapredile industrijske politike (uključujući usvajanje strategija pametne specijalizacije) i razvili zajednički vrednosni lanci u prioritetnim industrijama. Sve ovo je bio deo njenog rada na Strategiji jugoistočne Evrope 2020 (2013), Regionalnom ekonomskom području (2018) i konačno agendi za Zajedničko regionalno tržište Zapadnog Balkana (2020 – danas jedan od stubova Plana rasta EU za Zapadni Balkan). Takođe se zalagala za rodnu ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje žena, kroz reformske politike i uključivanje žena u ekonomski razvoj regiona. Kao predsedavajuća Komiteta za investicije jugoistočne Evrope, Dragana je koordinirala rad vlada Zapadnog Balkana na ministarskim nivoima, kao i u okviru radnih grupa za investicije, finansije, industrijski razvoj i inovacije.
Pre uloge u RCC, služila je kao diplomata Republike Srbije, odnosno ekonomski savetnik u Ambasadi Srbije u Sloveniji (2010-2012), pre čega je bila savetnik za investicije u Agenciji za promociju investicija Srbije (2003-2008).
Dragana ima akademsku magistraturu iz oblasti ekonomskih integracija i razvoja sa Vrije Universiteit Brussel u Belgiji od 2006. godine, sa fokusom na evropske ekonomske integracije, te diplomu ekonomiste sa Univerziteta La Verne, Kalifornija od 2003. godine. Pored toga, obrazovana je i obučena u Diplomatskoj akademiji Republike Srbije, Centru za međunarodne pregovore u Ženevi, kao i o medijskoj komunikaciji od strane iskusnih BBC novinara.
Dragana tečno govori više jezika, uključujući srpski, engleski, grčki, te ruski (osnovno znanje).
ČLANOVI I ČLANICE RADNE GRUPE
Aleksandar Popov, Centar za regionalizam
Ana Ilić, NALED
Andrea Matijević, član Radne grupe u svojstvu pojedinca
Prof. dr Branislav Đurđev, Matica Srpska
Branka Anđelković, Centar za istraživanje javnih politika, Programska direktorka
Dragiša Mijačić, InTER
Prof. dr Edvard Jakopin, Fakultet za ekonomiju i finansije
Dr Goran Lapčević, Visoka škola za poslovnu ekonomiju i preduzetništvo, Beograd
Ivana Antonijević, Regionalna razvojna agencija Braničevo Podunavlje
Ivana Lazarević, nezavisni istraživač
Prof. dr Imre Nađ, Prirodno matematički fakultet, Departman za geografiju, Novi Sad
Ljubica Mesaroš, Panonreg
Ljubiša Radonojić, Centar za istraživanje javnih politika, Beograd
Mihailo Brkić, Savez ekonomista Vojvodine
Mihajlo Gajić, LIBEK
Milan Stefanović, Protecta
Miodrag Jovović, član u svojstvu pojedinca
Nenad Jevtović, Institut za razoj i inovacije
Nenad Popović, Regionalna agencija za ekonomski razvoj Šumadije i Pomoravlja
Slavko Lukić, RRA Zlatibor, Užice, Direktor
Srđan Dimitrijević, EpuS, Leskovac
Srđan Drobnjaković, Unija poslodavaca
Stanka Parać, Centar lokalne demokratije
Stevan Rapaić, član Radne grupe u svojstvu pojedinca
Tatjana Jakobi, Centar za istraživanje javnih politika, Izvršna direktorka
Veljko Mijušković, član Radne grupe u svojstvu pojedinca
Vladan Jeremić, RARIS