Radna grupa
27. Životna sredina
U EU građani Srbije živeće u sistemu koji promoviše održivi razvoj i čuva životnu sredinu za sadašnje i buduće generacije. Živećemo u zajednici koja se bori protiv klimatskih promena, udisaćemo čist vazduh, imaćemo sanitarne deponije, upravljaćemo otpadom na pravi način, čuvati naše vode i sprečavati sve vrste zagađenja.
Očuvanje životne sredine garantuje bolje zdravlje stanovništva, očuvanje prirodnih resursa, uspešniju, konkurentniju privredu i bolji kvalitet života. Očuvanje životne sredine obezbeđuje kvalitetniji razvoj svih oblasti društva.
Kada budemo članica EU delovaćemo preventivno, pre nego što zagađenje nastane. Kad god bude moguće troškove zaštite životne sredine snosiće oni koji ugrožavaju životnu sredinu, a ne društvo u celini.
U borbi protiv klimatskih promena EU do 2030. godine ima tri ključna cilja: smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte za najmanje 40%; povećanje udela obnovljive energije u ukupnim izvorima energije za najmanje 27% i povećanje energetske efikasnosti za najmanje 27%.
Preporuke radne grupe za 2021. godinu
Radna grupa upućuje sledeće preporuke

Usmeriti klimatsku strategiju prema EU 2030 okviru i državnu pomoć što više usmeriti ka štednji energije, energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima

Sprovesti reformu javnih komunalnih preduzeća, i uspostavljanje sistema prikupljanja otpada sa odvajanjem na izvoru nastanka

Za rudarski otpad obezbediti da se podaci šalju Agenciji za zaštitu životne sredine

Obezbediti upravljanje kućnim opasnim otpadom itd.
Celokupan prilog radne grupe možete pronaći ovde
Preporuke radne grupe za 2020. godinu
Glavne preporuke za 2020. godinu na koje je ukazala Radna grupa NKEU za Poglavlje 27, kao i Evropska komisija, ostaju iste i za 2021. godinu

Potrebno je da Vlada u svoje planiranje uvede instrument procena troškova zagađenja životne sredine, instrumente obezbeđenja poštivanja EU i domaćih standarda i zakona i instrumente osiguranja od budućih nastalih šteta kada su u pitanju investicije

Uspostaviti mreže (uređaje) za merenje zagađenja vazduha u svim lokalnim zajednicama a posebno u blizini najvećih zagađivača: rudnika, industrije, cementara, čeličana, hemisjke i druge industrije

Sprovesti reformu javnih komunalnih preduzeća, i uspostavljanje sistema prikupljanja otpada sa odvajanjem na izvoru nastanka

Strožije kontrolisati primenu primarnog prečišćavanja otpadnih voda kod industrije
Preporuke radne grupe za 2019. godinu
Glavne preporuke iz 2018. godine na koje je ukazala Radna grupa NKEU za Poglavlje 27, kao i Evropska komisija, su ostale iste i za 2019 godinu

Sistematski rešiti pitanje mesta procene uticaja u sistemu planiranja i izgradnje, tako da ovaj postupak mora ići pre izdavanja građevinske dozvole

Uspostaviti mreže (uređaje) za merenje zagađenja vazduha u svim lokalnim zajednicama, a posebno u blizini najvećih zagađivača: rudnika, industrije, cementara, čeličana, hemijske i druge industrije

Uz direktne subvencije, zemlje Zapadnog Balkana daju i indirektne subvencije termoelektranama na ugalj, jer još uvek nijedna država u regionu nije u obavezi da plati naknadu za emisije ugljen-dioksida, za razliku od članica EU. Međutim, ne treba zaboraviti da će sve termoelektrane morati da plate ovu naknadu za par godina, najkasnije po ulasku u EU, a vrlo verovatno i pre. Preporuka: usmeriti klimatsku strategiju prema EU 2030 okviru, a državnu pomoć što više usmeriti ka štednji energije, energetskoj efkasnosti i obnovljivim izvorima.

Sprovesti Strategiju upravljanju otpadom za period 2019-2024. tako da obuhvati reformu javnih komunalnih preduzeća i uspostaviti sistem prikupljanja otpada sa odvajanjem na izvoru nastanka
Članovi
CENTAR ZA EKOLOGIJU I ODRŽIVI RAZVOJ (CEKOR)
Udruženje Centar za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR) je dobrovoljno, nestranačko, nevladino i neprofitno udruženje osnovano radi ostvarivanja ciljeva u oblasti zaštite životne sredine, održivog razvoja, održive energetike i održivog transporta.
Misija CEKOR-a je da promoviše i primeni koncept održivog razvoja i učešća u javnosti u odlučivanju u cilju smanjenja siromaštva, unapređenja kvaliteta života, smanjenja zagađenja, očuvanja biodiverziteta i održivog korišćenja resursa, kako bi se budućim generacijama ostavila zdrava životna sredina i dale jednake šanse za razvoj.
Ciljevi udruženja su: unapređivanje stanja životne sredine i demokratizacija društva, edukacija i podizanje svesti građana o zaštiti životne sredine, održivom razvoju i njegovom planiranju, održivoj energetici saobražaju, očuvanju biodiverziteta i aktivnostima međunarodnih finansijskih institucija i socijalnim i ekološkim uticajima istih, promena navika u pogledu proizvodnje i potrošnje i promovisanje transparentnosti i učešća javnosti u donošenju odluka.
KOORDINATORKA RADNE GRUPE
Radnom grupom rukovodi Nataša Đereg. Diplomirala je 1997. godine na Šumarskom fakultetu u Beogradu, kao student generacije na odseku zaštita od erozije. Jedna je od osnivača udruženja CEKOR, koje postoji od decembra 1999. godine. Završila je 4-nedeljnu obuku za mlade lidere u ekologiji u Sentandreji u okviru programa Regionalnog centra za zaštitu životne sredine za Centralnu i Istočnu Europu (REC) 2000. godine i od tada se bavi pitanjima zaštite životne sredine i održivog razvoja u okviru civilnog sektora, kao aktivista, koordinator projekata, govornik, trener, ekspert i autor brojnih publikacija na srpskom i engleskom jeziku. Pohađala je kurs međunarodnog ekološkog prava pri Institutu UN za trening i istraživanje (UNITAR). Direktor je CEKOR-a od 2011. godine. Bila je član Izvršnog odbora međunarodne mreže CEE Bankwatch Network koja prati rad međunarodnih finansijskih institucija tri godine, a čiji je CEKOR punopravni član od 2005. Učestvovala je na brojnim projektima i seminarima za edukaciju i umrežavanje ekoloških organizacija u regionu jugoistočne Evrope, posvećeno temama: GMO, organska poljoprivreda, održivi saobraćaj, energetska efikasnost, obnovljivi izvori energije, IPA fondovi, šumarstvo, otpad, vazduh, zaštita voda, klimatske promene, Poglavlje 27, učešće javnosti u donošenju odluka koje se tiču životne sredine. Bila je koordinator radne grupe „životna sredina i energetika“ tokom više godina u okviru SEKO mehanizma. Član je Programskog Saveta Nacionalnog Konventa o EU i koordinator radne grupe za Poglavlje 27 od 2014. godine. Volonter je u međunarodnoj fondaciji Art of Living u okviru koje u slobodno vreme drži seminare za odrasle za oslobađanje od stresa i trauma. Udata, majka ćerki od 21 i 12 godina.
ČLANOVI I ČLANICE RADNE GRUPE
Organizacije
Ambasadori održivog razvoja i zaštite životne sredine, Beograd
Arhus centar Kragujevac, Kragujevac
Aurora green d.o.o, Beograd
Beogradski fond za političku izuzetnost, Beograd
BIOGEN, Beograd
CEEE – Centar za energetsku efikasnost i primenjenu ekologiju, Beograd
Centar modernih veština, Beograd
Centar za evropske politike, Beograd
Centar za istraživanje u politici Argument, Prijepolje
Centar za razvoj građanskog društva PROTECTA, Niš
Centar za slobodne izbore i demokratiju, Beograd
Centar za unapređenje životne sredine, Beograd
Društvo mladih istraživača Bor
Društvo za zaštitu životne sredine Stara planina, Pirot
Ekostar Pak doo, Beograd
Evropski centar za regionalnu saradnju
Evropski pokret u Srbiji, Beograd
Fondacija Hajnrih Bel, Beograd
Fractal, Beograd, – Geoekološki centar, Beograd
GM Optimist, Gornji Milanovac
Građanska čitaonica Evropa, Bor
Mladi istraživači Srbije, Beograd
NIK ELIKSIR PLUS doo, Novi Sad
NVO Lokalna Agenda 21 za Kostolac
NVO Bio Alpe Adria Pannonia, Sremska Kamenica
ORSES doo, Beograd
Pokrajinski sekreatarijat za privredu, zapošljavanje i ravnopravnost polova, Novi Sad
Regionalna razvojna agencija Bačka, Novi Sad
Regionalni centar za ekološko pravo
Samostalni sindikat zaposlenih u bankama, osiguravajućim društvima i drugim finansijskim organizacijama Srbije, Beograd
Sekopak, Beograd
Škola za opstanak, Beograd
SN-AGRAR Glavica, Paraćin
Udruženje “AgroLogistik”, Dolovo
Udruženje Protego, Subotica
Udruženje reciklera Srbije, Beograd
Udruženje TERRA’S i Regionalni Arhus centar Subotica
Udruženje zа očuvаnje i negovаnje vinčаnske kulture, Beograd
UNEKOOP, Paraćin
WWF Srbija, Beograd
Zeleni Srbije, Beograd.
Pojedinci
Aleksandar Kovačević, Beograd
Aleksandar Vukalović, Beograd
Dipl.ing. Rajko Pejović, Kikinda
Dr Dragan Čakmak, Beograd
Dr Momir Paunović, Beograd
Dragana Ðorđević, Beograd
Dušan Vasiljević
Maja Krunić-Lazić
Mladenka Ignjatić
Prof. Dr Vladimir Đurđević
profesor Dr. Ratko Kadović, Beograd
profesor Dragoljub Todić, Beograd
Slavica Petrović
Vesna Šabanović, Beograd
Vukica Popadić, Beograd