Radna grupa
33. Finansijske i budžetske odredbe
Nakon završetka pregovora i pristupanja EU Srbija će uplaćivati potrebne doprinose u zajednički budžet i u određenom iznosu koristiti sredstva iz fondova EU. Uplaćivaćemo svoja sredstva u zajednički budžet u skladu sa našom ekonomnskom snagom.
Budžetska sredstva Evropske unije prikupljaju se iz tri osnovne vrste prihoda: tradicionalnih sopstvenih sredstava (prihodi od carina, uključujući carine na poljoprivredne proizvode); sopstvenih sredstava po osnovu poreza na dodatnu vrednost (PDV) i sopstvenih sredstava iz uplata država članica na osnovu bruto nacionalnog dohotka (BND). Države članice Evropske unije imaju obavezu da uplaćuju u budžet EU, ali i pravo na korišćenje sredstava iz budžeta Evropske unije.
Kako bi na adekvatan način ispunile svoju obavezu uplate sopstvenog doprinosa budžetu EU, države članice moraju imati odgovarajući administrativni kapacitet da adekvatno koordiniraju i obezbede tačan obračun, naplatu, isplatu i kontrolu sopstvenog finansijskog doprinosa budžetu EU.
Preporuke radne grupe za 2021. godinu
Ministarstvu finansija i Upravi carine:

Jačanje administrativnih kapaciteta Grupe za koordinaciju i upravljanje sopstvenim sredstvima EU i raditi na transparentnosti njenog rada;

U cilju uspostavljanja računa A i B odrediti organizaciju celokupnog procesa upravljanja TSS-om, odrediti odgovornost organizacionih jedinica uključenih u upravljenje sisitemom TSS-a, definisati procedure i rokove u vezi knjiženja, obračuna, naplate plaćanja i izveštavanja; koordinacija između organizacionih jedinica koje su uključene u sistem;

Pripremiti Uputstva za primenu sistema TSS-a Evropske unije u Republici Srbiji. Uputstvom bi bili precizirani izvori TSS-a, računi TSS-a (A i B) nastanak potraživanja, rokovi za knjiženje, evidentiranje potraživanja na račune A i B, obrasci za izveštavanje za potrebe Uprave carina;
Celokupan prilog radne grupe možete pronaći ovde
Preporuke radne grupe za 2020. godinu
Praćenje napretka u ovom poglavlju će biti prikazano na osnovu Pregovaračke pozicije Republike Srbije, kao i pozicije EU kada ona bude dostupna. Napredak u pojedinim oblastima je vizuelno označen primenom semafor pristupa u kome je crvenom bojom označeno polje u kome nije bilo napretka, narandžastom aktivnosti koje u realizaciji, a zelenom one aktivnosti koje su završene.
Preporuke radne grupe nalaze se u Knjizi preporuka za 2020. godinu (str. 418 – 430)
Preporuke radne grupe za 2019. godinu
Praćenje napretka u ovom poglavlju će biti prikazano na osnovu Pregovaračke pozicije Republike Srbije, kao i pozicije EU kada ona bude dostupna. Napredak u pojedinim oblastima je vizuelno označen primenom semafor pristupa u kome je crvenom bojom označeno polje u kome nije bilo napretka, narandžastom aktivnosti koje u realizaciji, a zelenom one aktivnosti koje su završene.
Preporuke radne grupe nalaze se u Knjizi preporuka za 2019. godinu (str. 321-325)
EVROPSKI POKRET U SRBIJI (EPUS)
Evropski pokret u Srbiji (EPuS) osnovan je 1992. godine kao nevladino, nepartijsko i neprofitno, samostalno i dobrovoljno udruženje građana Srbije. EPuS je nezavisna ustanova demokratskog javnog mnjenja koja okuplja građane i građanke koji se zalažu za demokratsku, modernu i evropsku Srbiju i otvoreno i inkluzivno društvo integrisano u evropske tokove.
Od 1993. godine, Evropski pokret u Srbiji je punopravni član Međunarodnog evropskog pokreta koji se ubraja u međunarodne nevladine organizacije sa dugom tradicijom i značajnim idejnim uticajem na političke činioce u evropskim državama. EPuS ima 650 individualnih i 12 kolektivnih članova, i osnivač je i član Mreže Evropskog pokreta u Srbiji koja okuplja 15 organizacija.
KOORDINATORKA RADNE GRUPE
Radnu grupu vodi Dragana Đurica.
Dragana Đurica je generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji (EPuS), jedne od najstarijih i najuglednijih organizacija civilnog društva u zemlji, posvećene zagovaranju i podršci implementaciji evropskih vrednosti i EU integracija u Srbiji, kao i na Zapadnom Balkanu. Takođe predstavlja EPuS kao član Upravnog odbora Međunarodnog evropskog pokreta, najveće mreže nacionalnih i panevropskih organizacija koje promovišu mir, demokratiju i evropske integracije još od 1948. godine. U funkciji generalne sekretarke EPuS-a, takođe je članica Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta, u okviru Inicijative za kandidate za proširenje. Đurica je tokom svoje karijere značajno doprinela regionalnoj saradnji, ekonomskom razvoju i evropskim integracijama Zapadnog Balkana. Pre nego što se pridružila Evropskom pokretu u Srbiji, radila je u Sekretarijatu Saveta za regionalnu saradnju (RCC) devet godina (2012-2021), gde je na pozicijama eksperta za integrisani rast i visokog eksperta za konkurentnost predvodila inicijative za unapređenje ekonomske konkurentnosti Zapadnog Balkana i usklađivanje ekonomskih politika sa EU standardima. U tom poslu, igrala je ključnu ulogu u regionalnom dijalogu i saradnji vlada Zapadnog Balkana, kako bi se harmonizovale investicione politike sa EU, povezala finansijska tržišta, unapredile industrijske politike (uključujući usvajanje strategija pametne specijalizacije) i razvili zajednički vrednosni lanci u prioritetnim industrijama. Sve ovo je bio deo njenog rada na Strategiji jugoistočne Evrope 2020 (2013), Regionalnom ekonomskom području (2018) i konačno agendi za Zajedničko regionalno tržište Zapadnog Balkana (2020 – danas jedan od stubova Plana rasta EU za Zapadni Balkan). Takođe se zalagala za rodnu ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje žena, kroz reformske politike i uključivanje žena u ekonomski razvoj regiona. Kao predsedavajuća Komiteta za investicije jugoistočne Evrope, Dragana je koordinirala rad vlada Zapadnog Balkana na ministarskim nivoima, kao i u okviru radnih grupa za investicije, finansije, industrijski razvoj i inovacije.
Pre uloge u RCC, služila je kao diplomata Republike Srbije, odnosno ekonomski savetnik u Ambasadi Srbije u Sloveniji (2010-2012), pre čega je bila savetnik za investicije u Agenciji za promociju investicija Srbije (2003-2008).
Dragana ima akademsku magistraturu iz oblasti ekonomskih integracija i razvoja sa Vrije Universiteit Brussel u Belgiji od 2006. godine, sa fokusom na evropske ekonomske integracije, te diplomu ekonomiste sa Univerziteta La Verne, Kalifornija od 2003. godine. Pored toga, obrazovana je i obučena u Diplomatskoj akademiji Republike Srbije, Centru za međunarodne pregovore u Ženevi, kao i o medijskoj komunikaciji od strane iskusnih BBC novinara.
Dragana tečno govori više jezika, uključujući srpski, engleski, grčki, te ruski (osnovno znanje).
ČLANOVI I ČLANICE RADNE GRUPE
Aleksandar Zdravković – Institut ekonomskih nauka
Kalina Marković Ilić – nezavisni ekspert
Mihailo Gajić – LIBEK
Miloš Đinđić – Centar za evropske politike
Nenad Jevtović – Institut za razvoj i inovacije