Radna grupa
24. Pravda, sloboda i bezbednost
Kada Srbija postane članica EU bezbednost građana Srbije će biti veća, pravna država i vladavina prava će biti zaštićene, a Srbija će postati deo jednog velikog sistema koji sve izazove, kada je reč o bezbednosti građana, rešava razmenom informacija i bliskom saradnjom. Bićemo deo prostora pravde, slobode i bezbednosti.
U EU ćemo se mnogo lakše boriti protiv terorizma, organizovanog kriminala i trgovine ljudima. Pravosudna, policijska i carinska saradnja u EU je efikasna i naši građani će uživati koristi od te saradnje.
Preporuke radne grupe za 2021. godinu
Preporuke radne grupe usmerene na sprovođenje Akcionog plana za poglavlje 24

Unapređenje pristupa postupku azila kroz: bolju obučenost pripadnika granične policije, posebno na aerodromu Nikola Tesla;

Sistemsko i ujednačeno pružanje informacija o pravima i obavezama licima koja su u potrebi za međunarodnom zaštitom, od strane pripadnika Ministarstvo unutrašnjih poslova i Komesarijata za izbeglice i migracije Republike Srbije, na jeziku koje lice razume

Potrebno je izmestiti kriminalističku policiju iz MUP-a, kako bi postala deo javnotužilačke organizacije, radi sprečavanja depolitizacije i zloupotrebe policije u, takozvanim, osetljivim slučajevima (visoke korupcije i slično);

Potrebno je do kraja istražiti i procesuirati velike slučajeve koju ukazuju na sistemske veze organizovanog kriminala i korupcije sa političkim vrhom, kao što su Savamala, Jovanjica, Krušik, Belivuk;
Celokupan prilog radne grupe možete pronaći ovde
Preporuke radne grupe za 2020. godinu
Preporuke radne grupe

Treba obezbediti da policija u praksi, u predistražnoj i istražnoj fazi, ima operativnu autonomiju u odnosu na Ministarstvo unutrašnjih poslova i uspostaviti jake zaštitne mere kojima se obezbeđuje jačanje integriteta i operativna nezavisnost policijskih<br /> službi od političkih interesa i upliva kriminala. S tim u vezi, prelazno merilo koje se tiče operativne nezavisnosti policije pretočiti u relevantne aktivnosti koji se tiču reforme policijske organizacije, načina upravljanja, depolitizacije.

Kritički oceniti dosadašnji nivo postignuća i neželjenih efekata reformi sprovedenih sa ciljem profesionalizacije policije i racionalizacije njene strukture u cilju unapređenja efikasnosti policije.

Iskoristiti primenu nove metodologije proširenja za bolje uvezivanje reformi rasutih u okviru prvog stuba Osnova, a pre svega za dalje usklađivanje politika u poglavljima 23 i 24 i funkcionisanje demokratskih političkih institucija.

Pre planiranih izmena Krivičnog zakonika i Zakona o krivičnom postupku radi usklađivanja sa pravnim normama EU u poglavljima 23 i 24, organizovati stručnu analizu i dijalog sa svim zainteresovanim stranama o slabostima i nedostacima krivičnog postupka. Sadržaj ove analize treba da obuhvati i izvučene lekcije iz postupanja u konkretnim slučajevima.
Preostale preporuke pročitajte u Knjizi preporuka Nacionalnog konventa za 2020. godinu
Preporuke radne grupe za 2019. godinu
Preporuke radne grupe

Treba obezbediti da policija u praksi, u predistražnoj i istražnoj fazi, ima operativnu autonomiju u odnosu na Ministarstvo unutrašnjih poslova i uspostaviti jake zaštitne mere kojima se obezbeđuje jačanje integriteta i operativna nezavisnost policijskih<br /> službi od političkih interesa i upliva kriminala. S tim u vezi, prelazno merilo koje se tiče operativne nezavisnosti policije pretočiti u relevantne aktivnosti koji se tiču reforme policijske organizacije, načina upravljanja, depolitizacije.

Precizirati da se Pregovaračka grupa sastaje sa udruženjima građana okupljenim oko Radne grupe Nacionalnog konventa o EU za Poglavlje 24 četiri puta godišnje, kako je bilo dogovoreno tokom izrade Akcionog plana – dva puta u plenumu pre slanja Evropskoj komisiji (EK) šestomesečnog izveštaja o realizaciji aktivnosti i dva puta na tematskim sastancima posvećenima po- jedinačnim potpoglavljima ili politikama sadržanim u Poglavlju 24.

Predlažemo da se izveštavanje nadležnog Odbora u Narodnoj skupštini radi dva puta umesto jednom godišnje, kako bi poslanici mogli da prate dinamiku realizacije u skladu sa dinamikom izveštavanja EU i ostanu upućeni u ovaj važan posao i pravovremeno pomognu.

Defnisati rok za objavu izveštaja o sprovođenju Akcionog plana preko zvanične internet prezentacije Ministarstva unutrašnjih poslova, pošto su u prethodnom periodu izveštaji kasnili i nekoliko meseci.
Preostale preporuke pročitajte u Knjizi preporuka Nacionalnog konventa za 2019. godinu
Članovi
BEOGRADSKI CENTAR ZA BEZBEDNOSNU POLITIKU (BCBP)
Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) je nezavisni istraživački centar koji radi na unapređenju bezbednosti građana i društva, zasnovanoj na demokratskim principima i poštovanju ljudskih prava. U središtu interesovanja organizacije su sve politike koje za cilj imaju poboljšanje ljudske, nacionalne, regionalne, evropske i međunarodne bezbednosti.
BCBP podržava konsolidaciju reforme sektora bezbednosti i integraciju država zapadnog Balkana u evroatlantsku zajednicu kroz:
-
-
- istraživanja;
- analize i predloge praktične politike;
- javno zastupanje;
- obrazovanje;
- izdavačku delatnost;
- stručnu podršku reformama;
- umrežavanje svih relevantnih aktera.
-
Posebno, BCBP istražuje dinamiku i domete reforme državnih aparata sile Republike Srbije, kao i probleme njihovog stavljanja pod demokratsku civilnu kontrolu i javni nadzor.
Važan deo aktivnosti usmeren je na istraživanje i javno tematizovanje potrebe i izgleda za uključenje Srbije u procese regionalne i globalne bezbednosne saradnje i integracije.
KOORDINATOR RADNE GRUPE
Radnom grupom rukovodi Bojan Elek. Bojan je član tima BCBP od 2013. godine i trenutno je na poziciji zamenika direktora. Specijalizovao se za politiku proširenja Evropske unije i evropske integracije Srbije, sa posebnim fokusom na praćenje reformi u oblasti vladavine prava, bezbednosti i reforme policije. Kroz svoje angažovanje u mrežama organizacija civilnog društva posvećen je upoznavanju građana sa javnom politikom i doprinosu većem učešću javnosti u donošenju odluka. Bojan je završio osnovne studije na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Magistrirao je međunarodne odnose i evropske studije na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti i studije javnih politiau na Univerzitetu u Edinburgu kao stipendista Chevening programa Vlade Velike Britanije.
ČLANOVI I ČLANICE RADNE GRUPE
dr Sonja Stojanović Gajić – Članica Upravnog odbora BCBP
Saša Đorđević – Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala
Aleksandra Stanković – Institut za evropske poslove
Aleksandar Vukalović – Udruženje eSigurnost
Milica Šarić – Centar za istraživačko novinarstvo Srbije
Dejan Milošević – Centar za razvoj građanskog društva – Protecta
Gordana Bjeletić – Južne vesti
Đorđe Krivokapić – SHARE fondacija
Lena Petrović – Beogradski centar za ljudska prava
Marina Matić – Udruženje tužilaca Srbije
Milan Stefanović – Centar za razvoj građanskog društva – Protecta
Vladica Ilić – Beogradski centar za ljudska prava
Omer Hadžiomerović – Društvo sudija Srbije, Praxis
Radoš Đurović – Centar za zaštitu tražilaca azila
Sanja Ćopić – Viktimološko društvo Srbije
Sava Mitrović – Centar za evropske politike
Siniša Janković – NVO Kareja
Snežana Petijević – Centar za zaštitu tražilaca azila
Sonja Tošković – Beogradski centar za ljudska prava
Vladimir Petronijević – Grupa 484