Pravda, sloboda i bezbednost

Radna grupa

24. Pravda, sloboda i bezbednost

Kada Srbija postane članica EU bezbednost građana Srbije će biti veća, pravna država i vladavina prava će biti zaštićene, a Srbija će postati deo jednog velikog sistema koji sve izazove, kada je reč o bezbednosti građana, rešava razmenom informacija i bliskom saradnjom. Bićemo deo prostora pravde, slobode i bezbednosti.

U EU ćemo se mnogo lakše boriti protiv terorizma, organizovanog kriminala i trgovine ljudima. Pravosudna, policijska i carinska saradnja u EU je efikasna i naši građani će uživati koristi od te saradnje.

Preporuke radne grupe za 2021. godinu

Preporuke radne grupe usmerene na sprovođenje Akcionog plana za poglavlje 24

Unapređenje pristupa postupku azila kroz: bolju obučenost pripadnika granične policije, posebno na aerodromu Nikola Tesla;

Sistemsko i ujednačeno pružanje informacija o pravima i obavezama licima koja su u potrebi za međunarodnom zaštitom, od strane pripadnika Ministarstvo unutrašnjih poslova i Komesarijata za izbeglice i migracije Republike Srbije, na jeziku koje lice razume

Potrebno je izmestiti kriminalističku policiju iz MUP-a, kako bi postala deo javnotužilačke organizacije, radi sprečavanja depolitizacije i zloupotrebe policije u, takozvanim, osetljivim slučajevima (visoke korupcije i slično);

Potrebno je do kraja istražiti i procesuirati velike slučajeve koju ukazuju na sistemske veze organizovanog kriminala i korupcije sa političkim vrhom, kao što su Savamala, Jovanjica, Krušik, Belivuk;

Celokupan prilog radne grupe možete pronaći ovde

Preporuke radne grupe za 2020. godinu

Preporuke radne grupe

Treba obezbediti da policija u praksi, u predistražnoj i istražnoj fazi, ima operativnu autonomiju u odnosu na Ministarstvo unutrašnjih poslova i uspostaviti jake zaštitne mere kojima se obezbeđuje jačanje integriteta i operativna nezavisnost policijskih<br /> službi od političkih interesa i upliva kriminala. S tim u vezi, prelazno merilo koje se tiče operativne nezavisnosti policije pretočiti u relevantne aktivnosti koji se tiču reforme policijske organizacije, načina upravljanja, depolitizacije.

Kritički oceniti dosadašnji nivo postignuća i neželjenih efekata reformi sprovedenih sa ciljem profesionalizacije policije i racionalizacije njene strukture u cilju unapređenja efikasnosti policije.

Iskoristiti primenu nove metodologije proširenja za bolje uvezivanje reformi rasutih u okviru prvog stuba Osnova, a pre svega za dalje usklađivanje politika u poglavljima 23 i 24 i funkcionisanje demokratskih političkih institucija.

Pre planiranih izmena Krivičnog zakonika i Zakona o krivičnom postupku radi usklađivanja sa pravnim normama EU u poglavljima 23 i 24, organizovati stručnu analizu i dijalog sa svim zainteresovanim stranama o slabostima i nedostacima krivičnog postupka. Sadržaj ove analize treba da obuhvati i izvučene lekcije iz postupanja u konkretnim slučajevima.

Preostale preporuke pročitajte u Knjizi preporuka Nacionalnog konventa za 2020. godinu

Preporuke radne grupe za 2019. godinu

Preporuke radne grupe

Treba obezbediti da policija u praksi, u predistražnoj i istražnoj fazi, ima operativnu autonomiju u odnosu na Ministarstvo unutrašnjih poslova i uspostaviti jake zaštitne mere kojima se obezbeđuje jačanje integriteta i operativna nezavisnost policijskih<br /> službi od političkih interesa i upliva kriminala. S tim u vezi, prelazno merilo koje se tiče operativne nezavisnosti policije pretočiti u relevantne aktivnosti koji se tiču reforme policijske organizacije, načina upravljanja, depolitizacije.

Precizirati da se Pregovaračka grupa sastaje sa udruženjima građana okupljenim oko Radne grupe Nacionalnog konventa o EU za Poglavlje 24 četiri puta godišnje, kako je bilo dogovoreno tokom izrade Akcionog plana – dva puta u plenumu pre slanja Evropskoj komisiji (EK) šestomesečnog izveštaja o realizaciji aktivnosti i dva puta na tematskim sastancima posvećenima po- jedinačnim potpoglavljima ili politikama sadržanim u Poglavlju 24.

Predlažemo da se izveštavanje nadležnog Odbora u Narodnoj skupštini radi dva puta umesto jednom godišnje, kako bi poslanici mogli da prate dinamiku realizacije u skladu sa dinamikom izveštavanja EU i ostanu upućeni u ovaj važan posao i pravovremeno pomognu.

Defnisati rok za objavu izveštaja o sprovođenju Akcionog plana preko zvanične internet prezentacije Ministarstva unutrašnjih poslova, pošto su u prethodnom periodu izveštaji kasnili i nekoliko meseci.

Preostale preporuke pročitajte u Knjizi preporuka Nacionalnog konventa za 2019. godinu

Članovi

BEOGRADSKI CENTAR ZA BEZBEDNOSNU POLITIKU (BCBP)

Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP) je nezavisni istraživački centar koji radi na unapređenju bezbednosti građana i društva, zasnovanoj na demokratskim principima i poštovanju ljudskih prava. U središtu interesovanja organizacije su sve politike koje za cilj imaju poboljšanje ljudske, nacionalne, regionalne, evropske i međunarodne bezbednosti.

BCBP podržava konsolidaciju reforme sektora bezbednosti i integraciju država zapadnog Balkana u evroatlantsku zajednicu kroz:

      • istraživanja;
      • analize i predloge praktične politike;
      • javno zastupanje;
      • obrazovanje;
      • izdavačku delatnost;
      • stručnu podršku reformama;
      • umrežavanje svih relevantnih aktera.

Posebno, BCBP istražuje dinamiku i domete reforme državnih aparata sile Republike Srbije, kao i probleme njihovog stavljanja pod demokratsku civilnu kontrolu i javni nadzor.

Važan deo aktivnosti usmeren je na istraživanje i javno tematizovanje potrebe i izgleda za uključenje Srbije u procese regionalne i globalne bezbednosne saradnje i integracije.

KOORDINATOR RADNE GRUPE

Radnom grupom rukovodi Bojan Elek. Bojan je član tima BCBP od 2013. godine i trenutno je na poziciji zamenika direktora. Specijalizovao se za politiku proširenja Evropske unije i evropske integracije Srbije, sa posebnim fokusom na praćenje reformi u oblasti vladavine prava, bezbednosti i reforme policije. Kroz svoje angažovanje u mrežama organizacija civilnog društva posvećen je upoznavanju građana sa javnom politikom i doprinosu većem učešću javnosti u donošenju odluka. Bojan je završio osnovne studije na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Magistrirao je međunarodne odnose i evropske studije na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti i studije javnih politiau na Univerzitetu u Edinburgu kao stipendista Chevening programa Vlade Velike Britanije.

ČLANOVI I ČLANICE RADNE GRUPE

dr Sonja Stojanović Gajić – Članica Upravnog odbora BCBP

Saša Đorđević – Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala

Aleksandra Stanković – Institut za evropske poslove

Aleksandar Vukalović – Udruženje eSigurnost

Milica Šarić – Centar za istraživačko novinarstvo Srbije

Dejan Milošević – Centar za razvoj građanskog društva – Protecta

Gordana Bjeletić – Južne vesti

Đorđe Krivokapić – SHARE fondacija

Lena Petrović – Beogradski centar za ljudska prava

Marina Matić – Udruženje tužilaca Srbije

Milan Stefanović – Centar za razvoj građanskog društva – Protecta

Vladica Ilić – Beogradski centar za ljudska prava

Omer Hadžiomerović – Društvo sudija Srbije, Praxis

Radoš Đurović – Centar za zaštitu tražilaca azila

Sanja Ćopić – Viktimološko društvo Srbije

Sava Mitrović – Centar za evropske politike

Siniša Janković – NVO Kareja

Snežana Petijević – Centar za zaštitu tražilaca azila

Sonja Tošković – Beogradski centar za ljudska prava

Vladimir Petronijević – Grupa 484