Transportna politka

Radna grupa

14. Transportna politika

Transport je jedan od ključnih elemenata ekonomije. Transport obezbeđuje povezivanje proizvođača i potrošača, kruženja kapitala, ali ostvaruje i integraciju društva kroz prevoženje ljudi radi njihovog učešća na tržištu radne snage, kulturnih proizvoda, pružanja zdravstvenih, socijalnih i drugih usluga.

Srbija se ispunjavanjem uslova i pristupanjem EU integriše u uspostavljen efikasan transportni sistem u kojem se putnici i robe prevoze, sve više, na bezbedan i ekološki način.

Kada Srbija postane članica EU bićemo deo transportnog sistema koji će do 2050. godine potpuno iskoreniti smrtne ishode u saobraćajnim nesrećama, a iz gradova potpuno ukloniti emisiju CO2  i tako maksimalno smanjiti zagađenje vazduha iz saobraćaja.

Jedan od ciljeva transportne politike EU je do 2050. godine za 60% smanjenje emisije štetnih gasova sa efektom staklene bašte. Isti rok je i za maksimalno moguće smanjenje zagađenja koje prouzrokuju vazdušni i brodski prevoz. Do tada će polovina drumskog prevoza tereta biti prebačena na železnice i vodni saobraćaj, biće tri puta više brzih pruga i svi glavni aerodromi biće povezani sa železnicom i glavnim morskim lukama, a sve železnice sa svim rečnim lukama.

Ciljevi Srbije treba da se poklapaju sa ciljevima transportne politike EU koja vodi ka bezbednom i ekološkom transportu.

Preporuke radne grupe za 2021. godinu

Radna grupa upućuje sledeće preporuke:

Potrebno je pristupiti izradi strategije razvoja saobraćaja, sa strateškom procenom uticaja saobraćaja koja će biti zasnovana i na širokim konsultacijama sa svim zainteresovanim institucijama, interesnim udruženjima i civilnim društvom

Potrebno je, u okviru izrade prostornog plana Republike Srbije, detaljno razmotriti sve opasnosti koje po zaštićena, i buduća zaštićena, područja dolaze od razvoja saobraćajnih koridora

Potrebno je u izradi strateških dokumenata uključiti procene uticaja zagađenja i emisija GHG-a i potrebe smanjenja emisija i, na taj način, merili uspešnost saobraćajne politike

Celokupan prilog radne grupe možete pronaći ovde

Preporuke radne grupe za 2020. godinu

Radna grupa upućuje sledeće preporuke:

Potrebno je pristupiti izradi strategije razvoja saobraćaja, sa strateškom procenom uticaja saobraćaja koja će biti zasnovana i na širokim konsultacijama sa svim zainteresovanim institucijama, interesnim udruženjima i civilnim društvom.

Srbija hitno mora da donese plan izgradnje i pristupi izgradnji obilaznica radi smanjenja zagađenja i unapređenja bezbednosti u saobraćaju i u vezi saobraćaja. Obilaznice se moraju izgraditi na svim magistralnim i regionalnim putevima (putevi prvog i drugog reda) i za sva naselja sa više od 2.000 stanovnika, čime bi se doprinelo bezbednosti, smanjenju zastoja i smanjenju zagađenja.

Potrebno je definisati problemske tačke po funkcionalnim i organizacionim segmentima i sveobuhvatne strateške ciljeve u teretnom drumskom saobraćaju.

Preostale preporuke pročitajte u Knjizi preporuka Nacionalnog konventa za 2020. godinu

Preporuke radne grupe za 2019. godinu

Radna grupa upućuje sledeće preporuke:

Potrebno je u okviru procesa izrade prostornog plana Republike Srbije detaljno razmotriti sve opasnosti koje, po zaštićena i buduća zaštićena područja, dolaze od razvoja saobraćajnih koridora.

Potrebno je pristupiti izradi planova za poboljšanje kvaliteta vazduha kako na nacionalnom nivou, tako i na nivou svih, zakonom obaveznih, lokalnih zajednica, pri čijoj izradi je neophodno analizirati i predvideti planove redukcije zagađenja od saobraćaja uvođenjem boljeg upravljanja saobraćajem, prelaskom na održivije modalitete i uvođenjem novih manje zagađujućih prevoznih tehnologija.

Potrebno je osnovati posebno ministarstvo za saobraćaj koje bi bilo sposobno da se bavi svim temama iz oblasti saobraćaja na temeljan i dovoljan način, odnosno da na optimalan način planira i vodi proces pregovora.

Preostale preporuke pročitajte u Knjizi preporuka Nacionalnog konventa za 2019. godinu

21. Transevropske mreže

EU promoviše transevropske mreže u oblastima transporta, telekomunikacija i energetike kako bi ojačala unutrašnje tržište i doprinela rastu i zapošljavanju. Trans-evropske mreže uključuju:

      • Trans-evropsku transportnu mrežu (TEN-T), koja pokriva drumski i intermodalni transport, plovne puteve i pomorske luke, kao i mrežu evropskih brzih železnica;
      • Trans-evropsku energetsku mrežu (TEN-E), koja pokriva sektor električne energije i gasa;
      • Trans-evropsku telekomunikacijsku mrežu (eTEN), koja pokriva telekomunikacijske mreže uspostavljene kao uslužne delatnosti.
Preporuke radne grupe za 2021. godinu

Radna grupa upućuje sledeće preporuke

Potrebno je obratiti pažnju na strateški razvoj terminala i multimodalnih logističkih centara u funkciji unapređenja transporta, koncentracije i ubrzavanja tokova roba. Takođe, kod terminala za javni prevoz putnika, neophodno je definisati centre prihvata i otpreme putnika, njihovu ulogu i informativnu funkciju, ekonomski održive principe funkcionisanja u interesu korisnika usluga, kao i funkcionalne veze između takvih centara.

Neophodno je uraditi stratešku procenu uticaja plana razvoja koridora u okviru Poglavlja 21 i, u tom smislu, utvrditi usaglašenost predloga trasa, odnosno usaglašenost lokacija TEN-T projekata sa lokacijama predloženih ili postojećih zaštićenih područja, odnosno nacionalnih parkova. Neprihvatljivo je da se trase ili lokacije TEN-T projekata postavljaju tako da budu u direktnom sukobu sa zaštićenim ili predloženim zaštićenim područjima ili da fragmentiraju zaštićena ili predviđena zaštićena područja

Nakon otvaranja gasovoda „Balkanski tok“, pokazuje se problem niskog nivoa gasifikovanosti stambenog fonda u vezi korišćenja gasa. Potrebno je razmotriti opravdanost planova o gasifikaciji s obzirom na problem povećanja emisija GHG-a

Celokupan prilog radne grupe možete pronaći ovde

Preporuke radne grupe za 2020. godinu

Radna grupa upućuje sledeće preporuke

Potrebno je obratiti pažnju na strateški razvoj terminala i multimodalnih logističkih centara u funkciji unapređenja transporta, koncentracije i ubrzavanja tokova roba. Takođe, kod terminala za javni prevoz putnika, neophodno je definisati centre prihvata i otpreme putnika, njihovu ulogu i informativnu funkciju, ekonomski održive principe funkcionisanja u interesu korisnika usluga, kao i funkcionalne veze između takvih centara.

Bezbednost infrastrukture će biti posebno razmotrena tokom izgrade nacionalnog plana adaptacije na klimatske promene koje imaju veliki uticaj na saobraćajnu infrastrukturu Srbije. U akcionom planu adaptacije na klimatske promene posebno će se staviti naglasak na zaštitu TEN-T-a, ali i lokalne i regionalne saobraćajne infrastrukture u Srbiji.

Neophodno je uraditi stratešku procenu uticaja plana razvoja koridora u okviru Poglavlja 21 i, u tom smislu, utvrditi usaglašenost predloga trasa, odnosno usaglašenost lokacija TEN-T projekata sa lokacijama predloženih ili postojećih zaštićenih područja, odnosno nacionalnih parkova.

Preostale preporuke pročitajte u Knjizi preporuka Nacionalnog konventa za 2020. godinu

Preporuke radne grupe za 2019. godinu

Radna grupa upućuje sledeće preporuke

U okviru Poglavlja 21, uz podršku već defnisanim strateškim projektima u infrastrukturi, potrebno je posebno obratiti pažnju na strateški razvoj terminala i multimodalnih logističkih centara u funkciji unapređenja transporta, koncentracije i ubrzavanja tokova roba.

Bezbednost infrastrukture će biti posebno razmotrena tokom izgrade Nacionalnog plana adaptacije na klimatske promene, koje imaju veliki uticaj na saobraćajnu infrastrukturu Srbije. U Akcionom planu adaptacije na klimatske promene potrebno je staviti naglasak na zaštitu TENT-a, ali i lokalne i regionalne saobraćajne infrastrukture u Srbiji.

Neophodno je utvrditi da li je predložena mreža TENT projekata usklađena sa obavezama smanjivanja emisija GESB-a, odnosno potrebno je utvrditi da li se nastavak masivnog razvoja drumske i auto-putne mreže u Srbiji kosi sa potrebom kretanja u pravcu smanjenja potrošnje ugljenika u privredi i društvu u celini.

Preostale preporuke pročitajte u Knjizi preporuka Nacionalnog konventa za 2019. godinu

Članovi

CENTAR ZA EKOLOGIJU I ODRŽIVI RAZVOJ (CEKOR)

„Centar za ekologiju i održivi razvoj“ je dobrovoljno, nestranačko, nevladino i neprofitno udruženje građana osnovano na neodređeno vreme radi ostvarivanja ciljeva u oblasti zaštite životne sredine, održivog razvoja, održive energetike i održivog transporta. Misija udruženja je da promoviše i primeni koncept održivog razvoja i učešća javnosti u odlučivanju u cilju smanjenja siromaštva, unapređenja kvaliteta života, smanjenje zagađenja, očuvanje biodiverziteta i održivog korišćenja resursa kako bi se budućim generacijama ostavila zdrava životna sredina i dale jednake šanse za razvoj.

Ciljevi udruženja su: unapređivanje stanja životne sredine i demokratizacija društva; edukacija i podizanje svesti građana o zaštiti životne sredine, održivom razvoju i njegovom planiranju, održivoj energetici i saobraćaju, očuvanju biodiverziteta i aktivnostima međunarodnih finansijskih institucija i socijalnim i ekološkim uticajima istih; promena navika u pogledu proizvodnje i potrošnje i promovisanje transparentnosti i učešća javnosti u donošenju odluka.

KOORDINATOR RADNE GRUPE

Radnom grupom rukovodi Zvezdan Kalmar Krnajski Jović koordinator CEKOR-a za energetiku i klimatske promene te monitoring svetskih finansijskih institucija u Srbiji od 2005 godine. Na temi energetike i saobraćaja radi od 2004 godine sa posebnim fokusom na strateško planiranje u Republici Srbiji, transparentnost donošenja odluka u ovim sektorima te podršci lokalnim zajednicama koje su pod negativnim uticajima sektora saobraćaja, rudarstva i energetike. Od 2007 aktivno učestvuje u monitoringu IPA fondova, procesa priključenja Srbije EU u sektorima energetika, životna sredina i saobraćaj.

U  sektoru saobraćaja se borio za zaštitu prava građana od negativnih uticaja saobraćajnih projekata u Beogradu, Pirotu, Subotici posebno vodeći  dugotrajne i teške kampanje protiv raseljavanja naselja “Gazela”, “ Belvil”.

U sektoru rudarstva i energetike borio se za prava građana Vreoca, Junkovca, Medoševca, Velikih Crljena, Drmna, Starog Kostolca u rudarskim basenima Kolubara i Kostolac te za održivo raseljenje naselja Krivelj u Borskom bakarnom regionu.

Od 2011. do 2016. godine radio je na međunarodnom projektu u kome je izrađen nacionalni scenario prelaska na obnovljive izvore energije uz istovremeno usaglašavanje sa EU standardima u oblasti životne sredine i energetike.

Od 2015. godine do danas uključen je u nacionalni savet za klimatske promene kao predstavnik civilnih organizacija. Učestvovao je u većem broju strateških konsultacija za strategiju energetike, akcioni plan za strategiju energetike i strategiju klimatskih promena.

Od 2012. godine vodi nacionalnu kampanju za prelazak na obnovljive izvore energije i prelazak sa uglja u proizvodnji struje uz istovremeno vođenje kampanje za poštovanje domaćih i međunarodnih normi u oblasti životne sredine u oblasti energetike i rudarstva.

ČLANOVI I ČLANICE RADNE GRUPE

Aleksandar Vukalović – eSigurnost

Dragana Đorđević, Mladi istraživači Bora

dr. Ilija Batas Bjelić – Srpska akademija nauka i umetnosti

Ljubinka Kaluđerović – Stalna konferencija gradova i opština

JP Pošta Srbije – razni odseci

Nacionalno udruženje drumskih prevoznika „Srbijatransport“

NVO „Ulice za bicikliste“ Beograd

NVO Kruševački ekološki centar

Odsek za životnu sredinu – JP Železnice Srbije

Odsek za životnu sredinu – Privredna komora Srbije

Saobraćajni fakultet – više profesora i stručnih saradnika

Udruženje drumskih prevoznika „Panon transport“ Novi Sad

UNEKOOP Paraćin