Intervju sa stalnom koordinatorkom Ujedinjenih nacija u Srbiji Fransoaz Žakob

scroll down for English

Koje su ključne aktivnosti UN-a u Srbiji? Sa kim sarađujete i na postizanju kojih ciljeva?

Tim UN-a u Srbiji podržava građane i vladu Srbije u izgradnji održive, inkluzivne i prosperitetne budućnosti. Naš cilj je da utičemo na sveobuhvatni oporavak od COVID-19, ubrzani napredak u osiguravanju blagostanja za građane i obezbeđivanje ljudskih prava za sve, da promovišemo zelenu transformaciju, umanjimo rastuće nejednakosti i iskoristimo kolektivne napore svih zajednica da ka ostvarenju svih 17 ciljeva održivog razvoja. UN sarađuje sa vladom, gradovima i opštinama, širokim spektrom aktera civilnog društva, nezavisnim nadzornim telima i zajednicama.

Kako je pandemija COVID-19 uticala na ostvarivanje ciljeva iz Agende 2030?

Ujedinjene nacije su se 2020. godine suočile sa sličnim izazovom kao i mnoge druge institucije: kako odgovoriti na pandemiju a opet zadržati ključne funkcije i dugoročne ambicije u okviru ograničenja zadatih restriktivnim merama. Na primer, naporno smo radili na pružanju odgovora na COVID-19 i prevazilaženju strukturnih nedostataka u pružanju kvalitetnih zdravstvenih usluga. Fokus na zdravlje omogućio nam je da (ponovo) započnemo razgovore o zaboravljenim prioritetima. Donekle je slična bila i situacija sa agendom za ljudska prava: UN su bile fokusirane na ublažavanje uticaja restriktivnih mera na prava i slobode onih najugroženijih,dok je istovremeno COVID-19 u prvi plan vratio pitanja strukturnih i dugih uzroka zanemarivanja i diskriminacije. Podignuta svest, ideje i akcije uticale su da se preoblikuju strategije socijalne zaštite, kao i da se ojača rodna ravnopravnost i borba protiv nasilja nad ženama. Koristili smo naše interne zadatke (poput izrade plana društveno-ekonomskog odgovora za oporavak od COVID-19) kako bismo se energičnije zalagali za agendu zelene transformacije. Do kraja 2020.godine realizovali smo oko 88% planiranih aktivnosti za 2020. godinu, uz dodatnih 25% zadataka vezanih za COVID-19.

UN radi na dostizanju svih 17 ciljeva održivog razvoja (COR) u Srbiji. Ostvarivanje kojeg cilja održivog razvoja je najizazovnije za Srbiju?

COR10: Smanjenje nejednakosti – koncept nejednakosti se razlikuje od jednog do drugog aktera, stoga je teško baviti se njime, naročito jer zahvata i ekonomsku, socijalnu i agendu za zaštitu ljudskih prava. Iz tih razloga smanjenje nejednakosti zahteva stalni dijalog između državnih, nedržavnih aktera i zajednice. Takođe zahteva uključivanje i doprinos privatnog sektora, posebno po pitanju radnih mesta (COR 8) – što je relevantno za Srbiju imajući u vidu zarade i obim neformalnog sektora. COVID-19 je dodatno pogoršao postojeće nejednakosti. Moramo da osiguramo da sve javne investicije, izdvajanja iz državnog i lokalnog budžeta i šeme finansiranja obezbede adekvatne uslove za one koji su u najnepovoljnijem položaju.

COR7, 12, 13, 15 su povezani sa klimatskim promenama, energetskom tranzicijom i uticajim aenergetske tranzicije, upravljanjem životnom sredinom, održivom proizvodnjom i potrošnjom – povezani su i sa COR 11 (Održiva mesta za život) i COR 6 (Zdravlje): pandemija je naglasila veze između životne sredine, zagađenja, zdravlja i zdravog života. U Srbiji se pitanje zelene transformacije više ne odnosi na to da li će se ona dogoditi, već kada, kako i koliko brzo. Trenutno postoji više mogućnosti za napredak na ovom polju, ali da bi napredak zaista desio potrebna je iskrena i efikasna saradnja između države, civilnog društva, aktivista, zajednice i privatnog sektora. Svi moramo da idemo u istom smeru, gradeći nove strategije i nove puteve napretka na osnovu validnih podataka, holističkog pristupa, razmene znanja i nauke.

Koja su najveća dostignuća UN-a u Srbiji i na kojim temama ćete raditi u budućnosti?

Poslednjih godina urađeno je mnogo na polju rodne ravnopravnosti, što je doprinelo značajnom poboljšanju globalnog rangiranja Srbije po ovom pitanju. Rodni paritet je postignut na najvišem političkom nivou. UN sarađuje sa mnogim partnerima kako bi se postigli slični rezultati u opštinama i privatnom sektoru. Preostalo je još toga da se uradi na smanjenju rodno zasnovanog nasilja. UN radi na nivou javnih politika, a postoje mnoga područja na polju rada, energetike, obrazovanja, demografije, na kojima doprinosimo napretku zahvaljujući ekspertizi i tehničkoj pomoći. Povećanje kapaciteta i poboljšanje sistema za upravljanje mešovitim migracijama takođe je bila važna tema u proteklih par godina.

UN u Srbiji će nastaviti svoj angažman na postizanju agende 2030 kroz novi okvirza saradnju sa vladom Srbije  u oblasti održivog razvoja od 2021. do 2025. godine. Okvir definiše tri strateška prioriteta koji spadaju u ključne teme generalnog sekretara UN:

·      odlučna klimatska akcija i iskorišćavanje punog potencijala zelene, održive i inkluzivne ekonomije za povećanje mogućnosti za sve,

·      borba protiv siromaštva i nejednakosti koja vodi ka većoj dobrobiti stanovništva, i

·      promovisanje ljudskih prava, rodne ravnopravnostii dobrog upravljanja.

Zelena transformacija se više odnosi na ljude nego na tehnologije, odnosi se na mogućnosti, nove veštine, nova radna mesta, nova lokalna i regionalna tržišta, nove načine života. Nešto od toga je već u nastajanju, ali mnogo toga tek treba stvoriti. Ovo je uzbudljiv narativ za mlade u zemlji za izgradnju bolje budućnosti. Zelena agenda je jedan od najboljih podsticaja za resetovanje demografske dinamike u Srbiji i postizanje holističkog rasta.

U Srbiji ima dosta znanja, kapaciteta i iskustva. Sve je veća uloga UN-a da podržava inovativne pristupe zasnovane na najboljim kolektivnim praksama, da podrži ambicije u svim gore navedenim oblastima i praktičnim rešenjima, da jača pristup pravima i ojačava prostor za civilno društvo i nedržavne aktere da se bezbedno angažuju, da poboljša mehanizme odgovornosti i transparentnosti i u svim okolnostima ostane svetionik najviših vrednosti i principa prema Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima. U duhu Agende 2030 – niko ne sme da bude zanemaren.

‍

Interview with the Resident Coordinator of UN in Serbia Françoise Jacob

‍

‍What are the main activities of UN in Serbia? Who are you cooperating with and on achieving which goals?

The UN Country Team in Serbia supports the people and the Government of Serbia in building forward a sustainable, inclusive and prosperous future. Our aim to shape a healthy COVID-19 recovery, fast-track progress in ensuring the Well-Being of citizens and Human Rights for All, promote the Green Transformation, reverse rising Inequalities and harness the collective efforts of all communities in the true spirit of the 2030 Agenda and its 17 people-centered Sustainable Development Goals. The UN works with the central government, towns and municipalities, a wide range of civil society actors, independent monitoring bodies, and communities.

How did COVID 19 pandemic influence fulfillment of Agenda 2030? How did it change your work and activities of UN in Serbia?

In 2020, the UN faced a similar challenge as many institutions: respond to the pandemic emergency while maintain core functions and long term ambitions, within the operational constraints of restrictive measures. For example, we worked hard to address both the COVID19 medical response and the structural gaps in the provision of quality health services. The new focus on health allowed us to (re)start conversations on forgotten priorities. To some extent, the situation was similar with the human rights agenda: the UN was particularly attentive to mitigating the impacts of restrictive measures on the rights and freedoms of those least empowered, while the COVID context brought to the forefront fundamental questions of structural and long-term levers of neglect and discrimination. Awareness, ideas and actions increased to reshape social protection schemes fast track strategies to accelerate gender equality and combat Violence against Women. We also used our internal requirements (such as the development of a Socio Economic Response Plan for COVID19 recovery) to advocate more vigorously towards the Green Transformation agenda.  By the end of 2020, we implemented about 88% of our planned activities for 2020, plus an additional 25% of workload linked to COVID19.

UN is working on all 17 SDGs in Serbia. In your opinion what SDGs are most challenging to achieve in Serbia and why?

SDG 10: reduce inequalities – the concept of inequality diverges from one stakeholder to the other, so it is a hard one to address, it straddles the economic, social and rights agendas, and requires a constant dialog between state, non-state agents and communities. It also requires the involvement and contribution of the private sector, particularly on the issue of decent jobs (SDG8) – very relevant to Serbia vis a vis salary conditions and the extent of the informal sector. COVID19 did, and continues, to exacerbate inequalities. We have to put greater focus on ensuring that all public investments, national and local budget allocations and financing schemes consider special conditions for those most disadvantaged.

SDG 7, 12, 13, 15 all related to climate change, the energy transition and its multiple impacts, environmental management, sustainable production and consumption – and connected to that SDG 11 (sustainable places of living) and SDG 6 (health): the pandemic has really highlighted the connections between environment, pollution, health and healthy living. In Serbia, the question of the green transformation is not any more about IF it will happen, but when, how, and how fast. There are multiple windows of opportunity right now to move this agenda forward, but for this to be successful, we need a very close, honest and effective collaboration between the state, the civil society, activists, communities and again, with the private sector. We all need to push in the same direction, building new strategies and new paths forward based on strong data, holistic approaches, knowledge sharing and science.

What are the greatest achievements of UN in Serbia and what are the topics to work on in the future?

In recent years, a lot of work with positive impact has been done on gender, which contributed to significantly improving Serbia’s global ranking on gender equality. Gender parity has been achieved at the highest political level, and the UN is now working with many partners to reach similar patterns in municipalities, and in many areas of the private sector. Much also remains to be done on gender-based violence. The UN family works a lot at policy level, and there are many areas on labour, energy, education, demographics, on which we contribute to progress with specialized expertise and technical assistance. Increasing capacities and improving systems to manage mixed migrations has also been an important pre-occupation in the past few years.

Looking forward, the UN in Serbia will renew its engagement towards the achievement of agenda 2030 through a new sustainable development cooperation framework with the government of Serbia for the 2021 to 2025 period. It defines 3 strategic priorities that fall within the UN Secretary General critical topics: i) decisive climate action and harnessing the full potential of a green, sustainable and inclusive economy to increase opportunities for all, ii) tackling poverty and inequalities towards a greater wellbeing of the population, and iii) promoting human rights, gender equality and good governance. The green transformation is very much about people rather than technologies, about opportunities, new skills, new jobs, new markets both locally and regionally, new ways of life. Some of it is already in the making, much needs to be created. This is an exciting narrative for the youth of the country to build a better future, The green agenda is one of the best incentives for resetting demographic dynamics in this country and spearheading holistic growth.

There is plenty of knowledge, capacities and experience in Serbia. The role of the UN, increasingly, is to support innovative approaches based on collective best practices, support high ambitions in all above areas with practical solutions, strengthen the rights approach and expand the space for civil society and non-state actors to engage safely, enhance accountability and transparency mechanisms, and in all circumstances, remain the beacon for the highest values and principles as per the Universal Declaration of Human Rights. Leaving No One Behind, in the spirit of Agenda 2030.

‍